U ledenim dubinama Grenlanda krije se radioaktivna tajna koja bi mogla da zada glavobolju Donaldu Trampu ukoliko novoizabrani američki predsednik ostvari svoju nameru da preuzme kontrolu nad ovim velikim arktičkim ostrvom.

Reč je o "Camp Cetury"-ju, američkoj vojnoj bazi izgrađenoj 1959. godine za vreme Hladnog rata sa ciljem razvoja nuklearnih lansirnih mesta otpornih na ruski napad.

Projekat je uključivao izgradnju mreže tunela kroz grenlandski ledeni pokrov i pogon malim nuklearnim reaktorom, ali proglašen je neizvodivim zbog neprestanog pomeranja leda te napušten 1967. godine. Iako su Amerikanci pri odlasku demontirali reaktor i odneli njegovu nuklearnu reakcijsku komoru, iza sebe su ostavili hiljade tona otpada i krhotina, uključujući i radioaktivne ostatke, zauvek pokopane pod ledenim pokrovom. Međutim, zbog klimatskih promena, to "zauvek" moglo bi da dođe ranije nego što se očekivalo. Kako se planeta zagreva, "Camp Century" - smešten na jednoj od najudaljenijih lokacija na Zemlji, oko 1.500 kilometara severno od Nuka, glavnog grada Grenlanda - postao je predmet obnovljenog interesovanja i zabrinutosti oko toga koliko će dugo ostati zakopan.

Foto: Profimedia

 

Značajno istraživanje iz 2016. godine otkrilo je da bi ostaci napuštene baze mogli da izađu na videlo otapanjem leda i snega do kraja 21. veka.

- Naše istraživanje ukazuje na to da "Camp Century" sada ima nepredviđeni politički značaj u kontekstu antropogenih klimatskih promena - naveli su istraživači (iako su 2021. godine revidirali svoje zaključke, isključivši mogućnost ponovnog pojavljivanja baze iz leda barem do 2100. godine). Ovo otkriće izazvalo je političku buru na Grenlandu, danskoj teritoriji koja uživa samoupravu od 1979. godine. Grenlandski ministar spoljnih poslova Vitus Kujaukitsok zahtevao je da Danska preuzme odgovornost za čišćenje ostataka napuštenih američkih vojnih instalacija na Grenlandu, kojih ima između 20 i 30 uglavnom nekorištenih lokacija.

Grenland, nekadašnja danska kolonija, nikada nije dao saglasnost za njihovo postavljanje. Nuk i Kopenhagen potpisali su 2017. godine sporazum kojim su predvideli oko 30 miliona dolara za čišćenje krhotina i otpada, ali "Camp Century" nije bio obuhvaćen tim sporazumom. Grenlanđani su "zabrinuti da će "Camp Century" onečistiti okolinu kako se led bude topio, izjavila je Pipaluk Lynge, zastupnica najveće grenlandske stranke i predsednica parlamentarnog odbora za spoljnu politiku. No problem nije samo "Camp Century", dodala je, referirajući se na druge napuštene baze. "Postoje brojna mesta gde su ostavili tone otpada", rekla je za Politiko. "SAD imaju vojni otpad širom Arktika."

Do sada nije bilo "nikakvih pokušaja" čišćenja radioaktivnog i toksičnog otpada iz "Camp Century"-ja, izjavio je Viliam Kolgan, profesor glaciologije i klime na Geološkom institutu Danske koji je vodio studiju iz 2016. godine o ledu koji okružuje "Camp Century". Iako je Kolgan jednom prilikom duboko bušio na lokaciji kako bi ispitao radioaktivnost na zahtev danskog ministarstva zdravstva, "zapravo postoji svestan napor da se ne buši u polje krhotina", rekao je i dodao:  "Zapravo ne znamo potpunu prirodu onoga što je dole."

"Camp Century" opisan je kao podzemni grad, s kapelom, brijačnicom i spavaonicama koje su nekada primale stotine ljudi. Za njegovu izgradnju, oprema i zalihe prevožene su preko leda na saonicama i traktorima s obližnje svemirske baze Pitufik, najsevernije američke vojne instalacije na svetu, koja je i danas aktivna. U reportaži američke televizije CBS iz 1961. godine, TV legenda Valter Kronkit posetio je vojnu bazu. NJegov program zabeležio je iskopavanje masivnih ledenih tunela i prikazao američke vojne inženjere kako se opuštaju u svojim podzemnim, nuklearno pogonjenim barakama, čitajući i slušajući ploče. Sve to je sada pokopano ispod debelih slojeva leda.

Kolgan je izjavio da on i njegov istraživački tim nisu uspeli da lociraju delove "Camp Century"-ja, poput njegovog skladišta goriva, te su se bojali da ga previše uznemiravaju. "Hladno je, duboko je, ne dirajte ga", rekao je. Postoje različiti scenariji prema kojima bi "Camp Century" mogao da zagadi okolinu. Jedan je da otopljeni led i sneg odnesu toksični otpad - poput 200.000 litara dizel goriva ispod leda, prema Kolganu - u okean. Drugi je da se led koji sadrži bazu odlomi i formira ledenicu. Ni jedan ni drugi scenario nije verovatan u ovom veku; potonji bi verovatno potrajao hiljadama godina. No vremenska crta se postupno menja zavisno od toga koliko će se svet zagrejati u narednim decenijama.

Iako postoje različite projekcije, izveštaj Ujedinjenih nacija objavljen prošle godine predviđa da će se planeta zagrejati za 2,6 do 3,1 stepen Celzijusa ovog veka, bez izgleda za ograničavanje porasta temperature na simboličnih 1,5°C dogovorenih u Parizu 2015. godine. "To je pitanje samo nekoliko stepeni", rekao je Kolgan. "2 ili 3°C čine razliku između toga hoće li "Camp Century" ostati pod ledom ili se otopiti." Sam "Camp Century" bio je ključan za naučno razumevanje klimatskih promena. Šezdesetih godina prošlog veka, naučnici su tamo izvadili ledeno jezgro, zamrznuti uzorak tla koji se još i danas proučava radi uvida u klimatske obrasce stotinama hiljada godina unazad. Baza ostaje naučno "superodredište", rekao je Kolgan, koji je godišnje posećuje zajedno s mnogim drugim istraživačima klime. Ako bi SAD polagale pravo na ostrvo - kao što je Tramp više puta sugerisao, nazivajući američku kontrolu nad Grenlandom "apsolutnom nužnošću" i čak preteći upotrebom vojne sile - takođe bi nasledile posledice vlastitih zagađujućih aktivnosti iz doba Hladnog rata.

- "Camp Century" je mikrokosmos klimatskih promena - ustvrdio je Kolgan. - LJudi danas ostaju da se nose sa posledicama i pokušaju da shvate klimatske uticaje odluka donetih pre 50, 60 godina. Odluke koje se donose u sljedećoj deceniji ili dve decenije odrediće putanje sa viševekovnim implikacijama - upozorio je Kolgan.

BONUS VIDEO: