Izvor:Foto: Novosti/V. Kadić/Z. Jovanović, Profimedia
KOME SMETA ĆIRILICA U CG? Udari uterivača novog identiteta
28.06.2025.
12:00
AKO, recimo, tražite da vam lična karta bude napisana na srpskom jeziku, ime i prezime biće upisano ćirilicom, a svi ostali podaci latinicom.
Meseci prolaze, a odgovora na pismo koje je profesor srpskog jezik Veselin Matović uputio ministarkama kulture i prosvete Tamari Vujović i Anđeli Jakšić Stojanović - nema! Tako je pitanje imena srpskog jezika i dalje otvoreno u Crnoj Gori, dok su đaci i studenti ostali taoci nastavnih programa i udžbenika.
- Ne verujem da će mi odgovoriti na brojna pitanja koja sam im postavio. Pravo da vam kaže kako vreme prolazi sve sam više uverenja da odgovor neće nikada stići, kaže za "Novosti" Matović koji je jedan od 27 profesora koji su 2004.godine stali u odbranu imena srpskog jezika.
Matović: "Nije daleko vreme kada će ime srpskog jezika nestati i iz pamćenja budućih generacija"
Svih ovih godina on ukazuje da zbog nakaradnog naziva glavnog nastavnog predmeta, ime srpskog jezika naprasno nestaje iz rečnika školske omladine.
BloombergAdria.com
- Godina za godinom, generacija za generacijom - nije daleko vreme kada će ime srpskog jezika nestati ne samo iz vokabulara nego i iz pamćenja budućih generacija - navodi se u pismu profesora Matovića.
Pri odlučivanju o jeziku i njegovom zvanju, nastavlja profesor, glas bilo kog za to nestručnog poslanika postaje važniji od glasa bilo kog stručnjaka, lingviste, akademika ili mišljenja celih naučnih institucija, univerziteta i akademija nauka.
Crnogorski prvi, svi ostali...
Donošenjem Ustava 2007.godine crnogorski jezik je promovisan kao "službeni jezik", odnosno kao "državni", a svi ostali -srpski, hrvatski, bosanski i albanski to nisu. U čemu je razlika između "službenog" jezika i onoga u "službenoj upotrebi" i zašto je prvi "državni", a drugi to nije, nikada niko nije utvrdio. Kako kaže profesor Miloš Kovačević: Po tome je "crnogorski" verovatno jedini od svih u ustavu zapisanih jezika u svetu "službeni jezik", ali ne i "jezik u službenoj upotrebi".
Slično je i sa ćirilicom. Profesor i za taj problem ima stav koji je sopštio u vrednoj knjizi "Ćirilica i latinogorica" iznoseći na videlo sve ono što je potiralo ovo pismo u minulim decenijama i godinama. Nažalost, taj problem je aktuelan i danas, iako u nešto manjoj meri.
BloombergAdria.com
"Ovde je pismo, kao nigde u svetu, postalo i politička, i ideološka determinanta"
- Vezujući u praksi latinicu s crnogorskim jezikom, a ćirilicu za srpski, uterivači novog crnogorskog identiteta prinudili su Srbe i govornike srpskog jezik da se gotovo u potpunosti okrenu ćirilici. Nećete više naći nijednog autora u Crnoj Gori koji se drži srpskog jezičkog identiteta, a da svoje delo štampa latinicom, kao što nema ni onih s drugačijom jezičkom legitimcijom, koji za taj posao koriste ćirilicu, kaže Matović.
Profesor pojašnjava da, ako, recimo, tražite u Crnoj Gori da vam lična karta bude napisana na srpskom jeziku, to znači da će vam, po Zakonu o ličnim ispravama, ime i prezime biti upisani ćirilicom, a svi ostali podaci latinicom, što bi trebalo da znači "crnogorskom kao službenom" ili "državnom".
Umrli
IAKO su obvesti o smrti pisani isključivo na latinici, u novije vreme i to je promenjeno. Nacionalni Crnogorci, pristalice bivšeg režima to čine na latinici. Pojedini su čak "proterali" krst sa umrlice postavljajući na njemu državni grb! Srbi su jedino ostali dosledni -krstu i ćirilici.
- Nećete više naći nijednog autora u Crnoj Gori koji se drži srpskog jezičkog identiteta a da svoje delo štampa latinicom, kao što, opet, nema ni onih s drukčijom jezičkom legitimacijom koji za taj posao koriste ćirilicu. Tako je ovde pismo, kao nigde u svetu, postalo i nacionalna, i jezička, i politička, i ideološka, pa i estetska determinanta, zaključuje Matović.
Veliša Kadić
BloombergAdria.com