Izvor:Foto: Profimedia

ŠTA UKRAJINA NUDI ZA AMERIČKU ZAŠTITU: U pitanju su milijarde

Izvor: Nportal

19.08.2025.

07:35

PREDLOG je izložen u dokumentu u koji je uvid imao Fajnenšel tajms.

Ukrajina je spremna da se obaveže da će kupiti američko oružje u vrednosti od 100 milijardi dolara, finansirano evropskim fondovima, u nastojanju da obezbedi američke bezbednosne garancije nakon potencijalnog mirovnog sporazuma sa Rusijom. Predlog je izložen u dokumentu u koji je uvid imao Fajnenšel tajms.

Prema istim predlozima, Kijev i Vašington bi takođe potpisali ugovor od 50 milijardi dolara za proizvodnju dronova u saradnji sa ukrajinskim kompanijama, koje su postale pioniri u ovoj tehnologiji od početka ruske invazije 2022. godine.

Kijev je podelio ranije neobjavljene predloge za nove bezbednosne sporazume sa SAD sa evropskim saveznicima kao temu za razgovor uoči ključnog sastanka sa američkim predsednikom Donaldom Trampom u Beloj kući, potvrdile su četiri osobe upoznate sa situacijom, prenosi Indeks.

Šta Kijev traži?

Dokument ne precizira koje oružje Ukrajina želi da kupi, ali je Kijev ranije jasno stavio do znanja svoju želju da kupi najmanje 10 američkih sistema protivvazdušne odbrane „Patriot“ kako bi zaštitio svoje gradove i ključnu infrastrukturu, zajedno sa drugim raketama i opremom.

BloombergAdria.com

 

Takođe nije precizirano koliki deo ugovora o dronovima bi bio za nabavku, a koliki za investicije.

Ukrajinski predlog je osmišljen da se dopadne Trampovoj politici jačanja američke industrije. Upitan o daljoj vojnoj pomoći Ukrajini, Tramp je Beloj kući rekao:

- Ne poklanjamo ništa. Prodajemo oružje.

Reakcija na Trampov sastanak sa Putinom

U dokumentu se detaljno navodi kako Ukrajina namerava da predstavi kontrapredlog SAD nakon što se Tramp, nakon sastanka sa predsednikom Vladimirom Putinom na Aljasci prošle nedelje, približio stavu Rusije o okončanju rata.

U predlogu se ponavlja poziv Ukrajine na prekid vatre, koji je Tramp u početku podržao, ali je odustao nakon sastanka sa Putinom, zalažući se za sveobuhvatni mirovni sporazum.

BloombergAdria.com

 

Nemački kancelar Fridrih Merc rekao je Trampu, tokom javnog dela sastanka sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim i drugim evropskim liderima u Vašingtonu, da bi grupa želela pomoć američkog predsednika u obezbeđivanju prekida vatre pre nego što se preduzmu bilo kakvi dalji koraci.

- Ne mogu da zamislim da bi se sledeći sastanak održao bez prekida vatre - rekao je.

- Stoga, hajde da radimo na tome i pokušamo da izvršimo pritisak na Rusiju, jer kredibilitet ovih napora koje danas činimo zavisi bar od prekida vatre.

Čvrst stav Ukrajine

U dokumentu se navodi da „trajni mir neće biti zasnovan na ustupcima i besplatnim poklonima Putinu, već na snažnom bezbednosnom okviru koji će sprečiti buduću agresiju“.

Dodaje se da nedavni snimci u ruskim medijima pokazuju da Kremlj nije ozbiljan u vezi sa potencijalnim mirovnim sporazumom i da ima nisko mišljenje o Trampovom vođstvu.

U njemu se navode omalovažavajući komentari o američkom predsedniku koje je dao istaknuti TV voditelj Vladimir Solovjov, koji je u jednoj od izjava ismevao Trampove „pretnje“ Rusiji, rekavši da Moskva može „uništiti SAD nuklearnim oružjem“.

BloombergAdria.com

 

Ukrajina neće prihvatiti nikakav sporazum koji uključuje teritorijalne ustupke Rusiji i insistira na prekidu vatre kao prvom koraku ka potpunom mirovnom sporazumu, navodi se u dokumentu.

Prema dokumentu, Kijev takođe odbacuje Putinov predlog Trampu na Aljasci da zamrzne ostatak linije fronta ako Ukrajina povuče svoje trupe iz delimično okupiranih istočnih regiona Donjecka i Luganska.

Ovo bi stvorilo „uporište za dalje i brzo napredovanje ruskih snaga ka gradu Dnjepru“ i omogućilo Putinu da „ostvari ciljeve agresije drugim sredstvima“, navodi se.

Ukrajina smatra da bi ruski pokušaj rešavanja teritorijalnih pitanja pre daljih pregovora o trajnom mirovnom sporazumu stvorio svršen čin na terenu, a da pritom ne bi učinio ništa da osigura buduću bezbednost Kijeva, navodi se u dokumentu.

Kijev takođe insistira na punoj nadoknadi štete od Rusije za ratnu štetu, potencijalno isplaćenoj iz 300 milijardi dolara ruskih suverenih fondova zamrznutih u zapadnim zemljama. Bilo kakvo ublažavanje sankcija trebalo bi da bude odobreno samo ako se Rusija pridržava budućeg mirovnog sporazuma i „igra fer“, dodaje se u dokumentu.