Izvor:FOTO: Printskrin Tiktok
HEROJ ILI UBICA? Slučaj Zavadlav ujedinio Balkan
22.09.2025.
17:15
Filip Zavadlav optužen je za jednog od najšokantnijih zločina u novijoj istoriji demokratije – trostruko ubistvo u Splitu, 11. januara 2020. godine.
Tog dana, oko podneva, Zavadlav je sa 37 metaka iz automatske puške ubio Marina Bobana (25), Juricu Torlaka (37) i Marina Ožića Paića (25) dok su se vozili na dva motora kroz kvart Varoš.
Nekoliko sati nakon pucnjave, dok je policija tragala za njim, Zavadlav se predao — izašao je iz kuće i otišao pred policiju, što je mnoge zgranulo jer je stajao usred haosa koji je sam stvorio.
Porodično okruženje i detinjstvo
Filip Zavadlav odrastao je u Splitu, u delu grada koji mediji zovu “Skalice” ili “mali Bronx”.
Porodica Zavadlav opisana je kao disfunkcionalna: roditelji su imali probleme s narkoticima, njihova situacija je bila teška, što je uticalo na braću.
Od malena se govorilo da Filip nije bio zavisnik od droge, ali da je okružen ljudima koji imaju takvih problema — dvojica njegovih braće su mediji označili kao zavisnici.
Majka je, prema nekim izvorima, bila ovisnica o drogama te je, kako je Filip rekao na sudu, bila odsutna ili nedovoljno stabilna nekada.
Filip je kao dete (13 godina) jednom prilikom navodno otrčao u policijsku stanicu sa braćom, u suzama, tražeći zaštitu jer ga je majka tukla.
Taj događaj se spominje kao deo njegove traume iz detinjstva.
Maltretiranje, dugovi brata i motiv ubistva
Pre ubistva, prema izjavama majke, Filip je bio maltretiran: dečki koje je kasnije ubio, navodno su mu upadali u stan noću, pretili mu nožem, uzeli mu sav novac koji je imao.
Majka tvrdi da je Filip u tom periodu bio jako uznemiren, da nije spavao više od 20 dana, da je mršavio — smršao je čak osam kilograma u jednom mesecu.
Motiv koji se često spominje jeste da su trojica ubijenih imali, po tvrdnjama optužbe i porodice, veze sa dilerima / drugim kriminalnim aktivnostima, i da su maltretirali Filipa i njegovog mlađeg brata Stanislava zbog duga za drogu koji je navodno nastao kod Stanislava.
Takvi dugovi i pretnje su, prema njegovoj odbrani i njegovoj majci, kulminirali u konstantnom strahu i nasilju kojem je bio izložen.
Suđenje, presude i borba kroz sudske instance
Prvobitno suđenje završilo je prvostepenskom presudom u februaru 2021. kada je Zavadlav osuđen na 40 godina zatvora.
Ipak, Visoki kazneni sud u Hrvatskoj ukinuo je deo presude, jer motiv ubistva nije bio jasno utvrđen, a isto tako je bilo neophodno dodatno razjasniti njegovo psihičko stanje u momentu izvršenja dela.
Suđenje je ponovo pokrenuto. Tokom sudskih ročišta, pojavili su se svedoci koji su govorili o njegovom mentalnom stanju — jedni ga opisuju kao osobu koja je bila sve dalje od sebe, depresivna, iscrpljena, sa osećajem bespomoćnosti; drugi ukazuju na to da je sistem — porodica, socijalne službe, institucije — propustio da pruži podršku još od njegovog detinjstva.
Tokom jednog od ročišta, Zavadlav je iz zatvora nastupao putem videolinka, govoreći da se oseća „kao devojčica sa šibicama“ — simbolično, bespomoćan, prepušten sam sebi. Zahtijevao je da se presuda promeni u oslobađajuću.
Međunarodna pažnja, reakcije javnosti i podrška
Iako je slučaj izazvao ogromnu osudu — trostruko ubistvo na javnom mestu, pucnjava iz automatske puške, scena koja je potresla ceo Split — deo javnosti pokazuje razumevanje ili simpatiju za Zavadlava. Ne zbog dela, nego zbog priče iza dela: priče o osamljenosti, neadekvatnoj podršci, socijalnom i
Mnogi komentari u medijima i na društvenim mrežama govore da su institucije zakazale — da su morali da vide njegovu patnju ranije, da su propustili priliku da intervenišu pre tragedije. Ta vrsta osjećanja solidarnosti nije retka.
Nikada nije izjavio saučešće porodicama
Tokom suđenja, Zavadlav je pokazivao neobično ponašanje. Nije izražavao žaljenje zbog svojih postupaka niti je uputio saučešće porodicama žrtava. NJegov advokat, Branko Šerić, angažovan je putem Facebook grupe podrške "Pravda za Filipa", koja je brojala oko 16.000 članova. Ovaj način angažovanja advokata bio je neuobičajen, ali je pokazao snagu društvenih mreža u oblikovanju javnog mnjenja.