Izvor:Foto: Profimedia, Depositphotos, Google Earth printskrin, Jutjub printskrin/neo/CNN
SPREMA SE UPAD U IRAN! Misija opasnija od ubistva Bin Ladena
18.03.2026.
17:18
NJUJORK tajms danas je objavio da će naredna odluka američkog predsednika Donalda Trampa u vezi sa ratom u Iranu biti da li, bez obzira na rizike, naredi zaplenu ili uništavanje nuklearnog materijala Teherana koji je skoro na nivou koji je potreban za atomsku bombu, a za koji se veruje da je i dalje uskladišten unutar planine Kolang Gaz La, poznate i kao "Pijuk planina", u pokrajini Isfahan.
Navodi se da bi to bila jedna od najrizičnijih operacija u američkoj istoriji, mnoga složenija od ubistva Osame bin Ladena ili hvatanja venecuelanskog predsednika Nikolasa Madura.
BloombergAdria.com
Opasnost od curenja radioaktivnog materijala
Niko nije siguran gde se nalazi svo gorivo. Ako se kanisteri koji ga drže probuše, gas koji izlazi bio bi i toksičan i radioaktivan. Ako se kanisteri previše približe jedan drugom, postoji rizik od ubrzanja nuklearne reakcije.
Državni sekretar Marko Rubio je naglasio da bi operacija zahtevala direktan ulazak specijalnih jedinica, ali Tramp tvrdi da ga kopnena akcija ne plaši i izbegava da jasno kaže da li je već doneo odluku.
- Zaista se toga ne plašim. Zaista se ničega ne plašim - rekao je Tramp novinarima.
BloombergAdria.com BloombergAdria.com
Šta ako se rat zaustavi, a nukelarni program se ne uništi?
Stručnjaci upozoravaju da bi prekid rata bez uništavanja nuklearnog programa ostavio oslabljen, ali ogorčen režim, što bi dugoročno povećalo rizik od proizvodnje nuklearne bombe.
Istovremeno, Tramp preteruje o brzini kojom bi Iran mogao da razvije oružje, rekavši novinarima u Ovalnom kabinetu u utorak da je Iran bio „u roku od mesec dana“ od toga da napravi nuklearno oružje pre nego što je bombardovao tri nuklearna objekta u junu 2025.
Iako bi materijal mogao biti obogaćen u kratkom roku, izrada prave bombe bi zahtevala nekoliko meseci ili godine, navode stručnjaci.
U stvari, pre nego što je rat izbio 28. februara, većina obaveštajnih zvaničnika je rekla da ne vide neposredni rizik da bi Iran mogao da se utrkuje u dobijanju nuklearne bombe.
BloombergAdria.com
To je naglašeno u utorak ostavkom DŽoa Kenta, direktora Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma, koji je u pismu, objašnjavajući svoju odluku da se povuče, tvrdio da „Iran ne predstavlja neposrednu pretnju našoj naciji“.
Međutim, nakon 18 dana bombardovanja od strane SAD i Izraela, nuklearni materijal postao je jedan od poslednjih aduta Irana, koji ga sada štiti više nego ikad.
- Po njihovom mišljenju, potrebniji su im nego ikad - rekao je DŽordž Perkovič, viši saradnik Karnegijeve fondacije za međunarodni mir.
- I verovatno su bili spremni da ga zaštite.
BloombergAdria.com
Taktika Irana da zaštiti nuklearni materijal
DŽordž Perkovič rekao je da Sjedinjene Države treba da pretpostave da Iran koristi mamce i lažne kontejnere.
- Iranci razumeju da Izrael i Sjedinjene Države žele da unište ovaj materijal ili da ga iznesu - rekao je.
- Dakle, pretpostavlja se da postoji mnogo kontejnera sa mamacima, tako da kada specijalne snage stignu tamo, umesto dvadesetak kontejnera biće ih stotine ili hiljade. Uradiće mnogo stvari da zavaraju svakoga ko pokuša da ga dobije.
BloombergAdria.com
Metju Ban dodao je:
- Iako se veliki deo toga nalazi u Isfahanu, moramo pretpostaviti da nije sve.
Iran nudio da meša sav nuklearni materijal pod inspekcijom IAEA, SAD odbile
Diplomatski pokušaji bili neuspešni
Iran je nudio da pomeša sav nuklearni materijal koji poseduje do nivoa koji se koristi u nuklearnim reaktorima, pod inspekcijom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), ali nije dozvolio da materijal napusti zemlju, rekao je Abas Aragči.
Američki pregovarači, DŽared Kušner i Stiv Vitkof, odbili su to i predložili:
- Sjedinjene Države bi snabdevale Iran niskoobogaćenim uranijumom, dobrim za energetske reaktore, zauvek i besplatno.
BloombergAdria.com
Aragči je odbacio tu ideju, a američko-izraelski napad 28. februara sprečio je nastavak pregovora.
Ali svi ratovi se nekada završavaju, i u bilo kakvim budućim pregovorima o prekidu vatre, mogla bi postojati još jedna prilika za pregovore o sudbini nuklearnog materijala.
BloombergAdria.com
Američki pristup gorivu i možda njegovo uklanjanje ili mešanje mogao bi biti deo dogovora. Ali za sada nema dokaza da se aktivno pregovara o bilo kakvom odvojenom projektu.