Izvor:Foto: Depositphotos/mary_smn/leolintang/AndrewLozovyi
Mit o "mundijalskim bebama"Rađa li se više dece nakon pobeda
15.06.2026.
14:20
AKO cela zemlja slavi, znači li to da se devet meseci kasnije rađa više dece? Nakon Svetskih prvenstava 2006. i 2014. ta se teorija uporno ponavljala. Pogled na statistiku, porodilišta i istraživanja pokazuje koliko u tome zapravo ima istine.
Godine 2014. Nemačka je u Rio de Ženeiru postala svetski prvak, Mario Gece dao je gol u 113. minutu za 1:0 protiv Argentine, milioni su slavili na ulicama, balkonima i u navijačkim zonama. Više od 30 miliona gledalaca u Nemačkoj pratilo je finale na televiziji. Ubrzo se pojavilo pitanje - ne bi li takvo vanredno stanje euforije trebalo da ima posledice i za statistiku rođenih?
Još pre finala, stručnjak za porodičnu politiku Aleksander Kraus (CDU) u Bildu je predvideo bebi bum, kako je kasnije izvestio WirtschaftsWoche: "Kad se lopta kotrlja, raspoloženje je odlično ne samo pred televizorom nego i u krevetu. Golovi za Nemačku znače bebe za Sasku!"
Ta se tvrdnja mogla proveriti u proleće 2015., otprilike devet meseci nakon trijumfa u Brazilu, piše Evronjuz.
Očekivanje nije bilo novo. Već tokom Svetskog prvenstva 2006. u Nemačkoj, izvorne "letnje bajke", počela je da kruži priča o fudbalskim bebama. Zemlja je bila u poletnom raspoloženju, a navijačke zone bile su pune.
Novinarka i voditeljka Lena Kasel na NDR-u se osvrnula na to vreme i opisala ga kao "emocionalno opuštanje". U februaru 2007. Frankfurter Algemajne Cajtung pisao je o "zimskoj bajci nakon letnje bajke" - trudnički kursevi bili su puni, porodilišta su radila punim kapacitetom. Priču je preuzeo i magazin Štern.
Hamburška klinika Asklepios izvestila je o oko deset odsto više porođaja u martu 2007. godine. U Berlinu je broj rođenih u martu 2007. porastao sa oko 2400 na 2800, prema podacima državnog statističkog zavoda. Bolnice Vivantes prijavile su 11 odsto više porođaja nego u istom periodu godinu dana ranije. Keln je u aprilu zabeležio 116 porođaja više nego u istom mesecu prethodne godine. Godine 2015. obrazac se ponovio: Bild je predstavio pojedinačne "bebe Svetskog prvenstva", a nekoliko gradova prijavilo je rast broja rođenih.
Da je pobeda na Svetskom prvenstvu 2014. zaista dovela do većeg broja trudnoća, to bi se moglo videti i pre nego što su se deca rodila - u podacima zdravstvenih osiguranja, prodaji testova za trudnoću i trgovini opremom za bebe. Ipak upravo tamo VirtšaftsVohe 2015. gotovo da nije pronašao čvrste dokaze. Barmer GEK tada je za taj list rekao: "Nemamo podatke koji bi dali informacije o očekivanom broju rođenih u narednim mesecima".
Tehniker Krankenkase takođe je poručio da iz dostupnih podataka "ne može da izvede ništa pouzdano". Ni proizvođači testova za trudnoću nisu zabeležili bum. Dolorgiet, proizvođač testa Hilari, naveo je da je jul 2014. bio ispod proseka, a avgust prosečan. Trgovac opremom za bebe i malu decu BabyOne prijavio je rast prodaje dečijih kolica, ali je rekao da je taj rast započeo još u jesen 2014. Do proleća 2015. privlačna priča pretvorila se u statistički problem. Brza anketa Nemačke novinske agencije među matičnim službama i bolnicama nije pronašla neuobičajeno visok broj rođenih. Niko od upitanih nije bio spreman da govori o bebi bumu.
U odeljenju za porodiljstvo berlinske bolnice Šarite, otprilike 40 nedelja nakon finala Svetskog prvenstva, rođeno je čak manje dece nego inače. Od 4. do 6. aprila tamo je rođeno 14 beba; uobičajeno bi ih bilo devet do deset dnevno. Gledano unazad, ni hipoteza o Svetskom prvenstvu 2006. nije izdržala proveru. U novembru 2007. Savezni statistički zavod objavio je da je broj rođenih u prvoj polovini 2007. zapravo blago pao: 313.100 dece u poređenju sa 313.900 u istom periodu godinu dana ranije, što je pad od 0,3 odsto, kako je izvestio Der Tagesspiegel. Nadležni zvaničnik Martin Konrad rekao je da "nipošto" nije bilo bebi buma devet meseci nakon Svetskog prvenstva 2006.
Upornost ove priče povezana je i sa načinom na koji se barata brojkama. Pojedinačni skokovi u gradovima ili bolnicama izgledaju spektakularno, ali malo govore o trendu na nivou cele zemlje. Keln je doista zabeležio više rođenih u aprilu 2007. nego u istom mesecu godinu dana pre, ali ih je još više bilo 2005. godine, bez ikakve veze sa Svetskim prvenstvom. I u Štutgartu je "bebi groznica" rasla već prethodnih godina.
Postoje i drugi faktori. U Berlinu se rast u martu 2007. povezivao i sa novom roditeljskom naknadom. Ona je nadomestila deo prihoda izgubljenog nakon rođenja deteta i trebalo je roditeljima da olakša usklađivanje posla i porodičnog života te ravnopravniju podelu brige o deci. Studija istraživačkog instituta IZA čak popularnu tezu okreće naglavačke. Autori su analizirali mesečne stope nataliteta u 50 evropskih zemalja tokom 56 godina i uporedili ih sa rezultatima nacionalnih reprezentacija na 27 velikih fudbalskih turnira. Rezultat: veći sportski uspeh nije bio povezan sa većim brojem rođenih, nego sa padom. Nakon prosečnog turnirskog nastupa, broj rođenih devet meseci kasnije pao je za 2,13 odsto. Primenjeno na Nemačku, to bi značilo oko 1000 manje rođenih. Jedno moguće objašnjenje glasi: onaj ko slavi na stadionu, pred televizorom ili na javnom gledanju utakmice, to vreme ne provodi u spavaćoj sobi.
Demograf DŽ. Ričard Udri proučavao je sličan fenomen još 1970. u vezi sa velikim nestankom struje u NJujorku u novembru 1965. godine. Tada su medijski izveštaji stvorili utisak da se devet meseci kasnije rodilo neuobičajeno mnogo dece. Udri je tu povezanost opovrgao u studiji objavljenoj u časopisu Demography: stopa rođenih na nivou grada nije bila viša nego inače. U zaključku navodi da su mnogi ljudi očigledno skloni da veruju kako vanredni događaji koji remete svakodnevni život podstiču ljude na začeće dece. Slučaj beba Svetskog prvenstva pokazuje koliko se brzo anegdote mogu pretvoriti u dugotrajan mit. Nekoliko bolnica, popunjeni kursevi, srećni roditelji ili upečatljive mesečne brojke još ne čine čvrst demografski trend.
Ni pogled na celu godinu ne pomaže mnogo: 2015. u Nemačkoj je rođeno oko 738.000 dece, oko 3,2 odsto više nego 2014. No iz toga se ne može izvesti efekat Svetskog prvenstva. Broj rođenih zavisi od mnogih faktora: dobi i broja potencijalnih majki, porodične politike, ekonomske situacije, regionalne strukture bolnica i dugoročnih trendova. Godine 2026. stanovništvo se i dalje smanjuje, a stope nataliteta u Nemačkoj i Evropi padaju. Pa ipak, priča o bebama Svetskog prvenstva i dalje živi.