Izvor:Foto: Printskrin/JoPanuwatD
Ni klima ne pomaže: Kako bezbedno voziti po vrućinama
08.08.2026.
22:55
EKSTREMNI vrućine u kabini automobila stvaraju opasnu zamku - od toplotnog stresa koji klima-uređaj ne može u potpunosti da spreči, pa sve do opasnih opekotina na vrelim kopčama pojaseva i unutrašnjim površinama.
Dok se vozači mesecima pripremaju za sneg, poledicu i pljuskove, rizici koje donose ekstremne vrućine često ostaju nedovoljno prepoznati i potcenjeni. Najveća opasnost na letnjim putovanjima stiže kroz mikroklimu u samoj kabini automobila.
Visoke temperature ne utiču samo na udobnost tokom putovanja, već mogu da naruše psihofizičku sposobnost neophodnu za bezbedno upravljanje vozilom. Dehidratacija, umor, pad koncentracije i usporene reakcije drastično povećavaju rizik od saobraćajnih nezgoda.
BloombergAdria.com
Pritom, naglo zagrevanje kabine može da dovede do toplotnog udara, kao i do ozbiljnih opekotina pri kontaktu sa vrelim unutrašnjim površinama u autu - posebno kod dece, starijih osoba, hroničnih bolesnika, ali i kućnih ljubimaca.
Kako organizam reaguje na visoke temperature
LJudski organizam održava telesnu temperaturu u uskom fiziološkom opsegu. Kada spoljašnja temperatura značajno poraste, aktiviraju se prirodni mehanizmi rashlađivanja, pre svega širenje krvnih sudova kože i pojačano znojenje.
Međutim, pri dugotrajnom izlaganju vrućini, ovi mehanizmi postaju manje efikasni, pa organizam ulaže sve veći napor da održi normalnu telesnu temperaturu. Tokom velikih vrućina dolazi do:
- pojačanog znojenja i gubitka tečnosti,
- gubitka elektrolita poput natrijuma, kalijuma i drugih minerala,
- širenja krvnih sudova i pada krvnog pritiska,
- povećanog opterećenja srca i krvotoka,
- bržeg zamaranja organizma.
Ako se izgubljena tečnost ne nadoknadi na vreme, razvija se dehidratacija, koja se najčešće ispoljava na sledeće načine:
- osećaj žeđi i suvoća usta,
- umor i pospanost,
- glavobolja i vrtoglavica,
- razdražljivost i smanjena koncentracija.
U težim slučajevima može da se razvije toplotna iscrpljenost i toplotni udar, stanje koje zahteva neodložno pružanje zdravstvene pomoći.
Zašto su ove promene posebno opasne tokom vožnje
Bezbedna vožnja zahteva neprekidnu pažnju i brzu procenu situacije. Čak i manji pad koncentracije ili usporavanje reakcija može da poveća rizik od greške i nastanka saobraćajne nezgode.
Kod osoba izloženih visokim spoljašnjim temperaturama češće se javljaju:
- usporeno reagovanje u iznenadnim situacijama,
- smanjena pažnja i koncentracija,
- otežano donošenje odluka,
- osećaj umora i iscrpljenosti,
- pospanost,
- kao i smanjena sposobnost procene udaljenosti i brzine kretanja drugih vozila.
Pored toga, dehidratacija može dodatno da naruši kognitivne funkcije (sposobnost razmišljanja i rasuđivanja), poveća osećaj umora i smanji sposobnost bezbednog upravljanja vozilom, što je naročito značajno tokom dužih putovanja, upozoravaju u Gradskom zavodu za javno zdravlje Beograd (GZZJZ).
U isto vreme, toplotni stres predstavlja dodatno opterećenje za kardiovaskularni sistem i bubrege, a kod osoba koje boluju od hroničnih bolesti može dovesti do pogoršanja osnovnog oboljenja.
Ko su najugroženiji vozači i putnici na letnjim vrućinama
Poseban oprez tokom vožnje u uslovima visokih temperatura potreban je kod:
Pre polaska na put: Kako se pravilno pripremiti
Da bi putovanje proteklo bezbedno, stručnjaci iz GZZJZ preporučuju sledeća pravila pre polaska:
- Isplanirati vreme putovanja i, kad god je to moguće, izbegavati vožnju u najtoplijem delu dana (između 10 i 17 časova).
- Proveriti tehničku ispravnost vozila, posebno rashladnog sistema, klima-uređaja i pritisak u gumama.
- Obezbediti dovoljne količine vode za sve putnike.
- Poneti laganu hranu i pre polaska pojesti lakši obrok, izbegavajući obilnu, tešku i masnu hranu.
- Nositi laganu, udobnu odeću svetlih boja od prirodnih materijala i odgovarajuću obuću.
- Koristiti naočare za sunce sa odgovarajućom UV zaštitom.
- Pripremiti neophodne lekove za osobe koje su na redovnoj terapiji, kao i osnovni pribor za prvu pomoć.
- Unapred isplanirati mesta za odmor i pravljenje redovnih pauza tokom dužih putovanja.
- Ukoliko koristite lekove koji mogu izazvati pospanost, usporiti reakcije ili uticati na sposobnost bezbednog upravljanja vozilom, pre dužeg putovanja posavetujte se sa svojim lekarom ili farmaceutom - ističu u Gradskom zavodu za javno zdravlje Beograd.
- Imajte u vidu da klima-uređaj povećava udobnost tokom vožnje, ali ne može u potpunosti sprečiti štetne posledice dehidratacije i toplotnog opterećenja organizma.
Zbog toga su redovan unos tečnosti, pravljenje pauza i prilagođavanje vožnje vremenskim uslovima podjednako važni kao i rashlađivanje unutrašnjosti vozila - napominju u GZZJZ.
Kako bezbedno ući u vozilo po vrućini
Tokom letnjih meseci temperatura u unutrašnjosti parkiranog vozila može veoma brzo da poraste i dostigne vrednosti koje predstavljaju ozbiljan rizik po zdravlje. Čak i kada spoljašnja temperatura nije ekstremno visoka, zatvoreno vozilo se usled efekta staklene bašte naglo zagreva.
Sunčevi zraci prolaze kroz stakla, zagrevaju unutrašnje površine, dok se toplota zadržava u kabini. Već nakon nekoliko minuta temperatura u vozilu može biti znatno viša od spoljašnje, a nakon 30–60 minuta dostići vrednosti opasne po zdravlje i život.
Zbog toga treba biti oprezan prilikom ulaska u vozilo koje je bilo parkirano na suncu. Pre ulaska u vozilo preporučuje se sledeće: