Izvor:Foto: Depositphotos/kavita/AleksTaurus
SELO IMALO TOLIKO SRPSKO IME DA SU GA HRVATI PROMENILI '91
05.08.2026.
12:36
SVAKOG četvrtog avgusta u Srbiji i Republici Srpskoj obeležavamo Dan sećanja na stradale i prognane u zločinačkoj akciji hrvatske vojske i policije u avgustu 1995. godine "Oluji". Hrvatska vojno-policijska operacija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i severne Dalmacije. Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbeglica preko srpskih teritorija u Bosne i Hercegovine krenule ka Srbiji. Prema podacima Dokumentaciono informacionog centra "Veritas", u "Oluji" je sa prostora Republike Srpske Krajine proterano više od 220.000 Srba, a više od 1.900 ih je ubijeno, pri čemu su počinjeni brojni zločini. Bio je to najveći egzodus civila u Evropi posle Drugog svetskog rata.
Ovo selo u Hrvatskoj nekada je imalo pridev "srpsko" ispred imena, a dve reči činile su i njegovo zvanično ime. Ipak, kada su krenuli prvi veliki nemiri naziv je promenjen.
Iako su u njemu nekada pretežno živeli Srbi, rat je sve promenio, te su ga mnogo (ne)voljno napustili početkom tih zlokobnih devedesetih godina.
Selo Selište, koje se ranije zvalo Srpsko Selište, nalazi se u sastavu grada Kutina, u Sisačko-moslavačkoj županiji u centralnoj Hrvatskoj, u istorijskoj regiji Moslavina. Osnovano je u 18. veku - u periodu kada je to područje bilo deo Vojne krajine pod Habsburškom monarhijom.
Naseljavali su ga uglavnom Srbi pravoslavci, vojni graničari - "krajišnici".
"Hrvatsko Selište" nikad nije postalo zvaničan naziv
Ime Srpsko Selište jasno je ukazivalo na većinsko srpsko stanovništvo i bilo je u upotrebi do 1991. godine, kada je, u kontekstu rata u Hrvatskoj, započet proces promene imena naselja koja su u sebi nosila etnički predznak, posebno ako je bio vezan za srpsku zajednicu, i od tad se koristi samo naziv "Selište".
Kasnije se u nekim slučajevima - nezvanično i/ili administrativno - pojavljivalo i kao "Hrvatsko Selište", naročito nakon 1995. godine, ali nikada nije zvanično usvojen u službenim hrvatskim registrima.
Tokom i nakon Oluje mnogi Srbi su napustili ovo područje, što je u velikoj meri promenilo demografsku strukturu sela. Danas je Selište znatno manje, sa znatno manjim brojem stanovnika nego pre rata. Prema popisu iz 2011. godine imalo je svega 282 stanovnika.
U selu ostalo tek na desetine Srba
Precizne brojke danas variraju, postoje informacije da Srba u Selištu danas ima tek 39, a opšti trend pokazuje depopulaciju - što je čest slučaj u ruralnim mestima Hrvatske - naročito onima koja su bila pogođena ratom.
Inače, Selište se nalazi na području Moslavine, između planine Moslavačka gora i reke Lonje, u blizini grada Kutine. Ovo područje je pretežno ruralno, sa kombinacijom ravničarskih i blago brdovitih predela. Kroz Moslavinu prolazi i važna saobraćajnica - autoput Zagreb–Lipovac - pa je Kutina i šire područje dobro povezano sa ostatkom Hrvatske.