Izvor:Foto: deadlyphoto.com / Alamy / Profimedia
Trezor "Sudnjeg dana": Ovde čuvaju spas za čovečanstvo
31.08.2026.
10:07
DOK ratovi bukte na više frontova, geopolitičke tenzije rastu, a gotovo deset država raspolaže nuklearnim oružjem, duboko u planini na norveškom arhipelagu Svalbard čuva se svojevrsna rezervna kopija svetske poljoprivrede.
Oko 130 metara u unutrašnjosti planine, više od hiljadu kilometara od kopnenog dela Norveške, nalazi se Globalni trezor semena, poznatiji kao trezor „Sudnjeg dana“. U njemu se danas čuva oko 1,4 miliona uzoraka semena iz gotovo svih delova sveta.
Trezor je napravljen kako bi dragocene sorte biljaka preživele ratove, prirodne katastrofe, pandemije i druge događaje koji bi mogli da unište nacionalne i regionalne banke semena.
Objekat nije otvoren za javnost, a pristup je strogo kontrolisan. Iako njegov nadimak zvuči kao deo scenarija za apokaliptični film, trezor je već morao da posluži upravo svrsi zbog koje je napravljen.
BloombergAdria.com
Rat u Siriji pokazao zašto je trezor potreban
Do sada je seme iz trezora povlačila ista ustanova – Međunarodni centar za poljoprivredna istraživanja u sušnim područjima, čija se banka gena nalazila u Alepu u Siriji.
Tamošnja zbirka bila je jedna od najznačajnijih na svetu jer je sadržala sorte sa područja Plodnog polumeseca, jednog od mesta na kojima su nastali najraniji oblici organizovane poljoprivrede.
Nakon izbijanja rata u Siriji 2011. godine, banka gena našla se u opasnosti. Između 2012. i 2014. na Svalbard je poslato više od 14.000 uzoraka kao rezervna kopija zbirke.
U septembru 2015. zatraženo je povlačenje semena, što je bio prvi takav slučaj u istoriji trezora.
Iz Svalbarda je potom poslato oko 38.000 uzoraka pšenice, ječma, sočiva i leblebija, a pošiljke su iz bezbednosnih razloga držane u tajnosti. Seme je prebačeno u nove centre u Maroku i Libanu.
Zanimljivo je da je banka gena u Alepu tokom sukoba nastavila da radi uz pomoć dizel-generatora. Pobunjenici koji su kontrolisali područje dozvolili su nastavak rada, jer je generator bio koristan i njima.
Seme uzeli, razmnožili i vratili u trezor
Povlačenjem semena priča nije završena. Uzeti uzorci su posađeni i uzgajani kako bi se proizvelo novo seme.
Deo novodobijenog semena potom je ponovo poslat na Svalbard tokom 2017, 2018. i 2019. godine.
Tako je sistem praktično zatvorio krug: rezervna kopija iskorišćena je za obnovu izgubljene ili ugrožene zbirke, nakon čega je napravljena nova rezerva i vraćena u trezor.
I sam trezor prošao test
Iako je projektovan da izdrži ekstremne uslove, trezor se 2016. godine našao pred neočekivanim problemom.
Neuobičajeno visoke temperature na Arktiku dovele su do topljenja i prodora vode u ulazni tunel. Voda se, međutim, zaledila pre nego što je stigla do prostorija u kojima se nalazi seme, tako da uzorci nisu bili ugroženi.
Šta je trezor „Sudnjeg dana“?
Globalni trezor semena otvoren je 2008. godine kao bezbedno skladište rezervnih uzoraka biljnih vrsta za buduće generacije.
Smešten je duboko u planini na arhipelagu Svalbard, dok je spolja vidljiv uglavnom njegov prepoznatljivi ulaz koji izlazi iz zaleđene padine.
Trezorom zajednički upravljaju norveška vlada, „Crop Trust“ i „NordGen“.
Seme se čuva na temperaturi od minus 18 stepeni Celzijusa, u uslovima koji omogućavaju da pojedini uzorci ostanu upotrebljivi decenijama, pa čak i vekovima.
Asmud Asdal, koordinator trezora, objasnio je značaj onoga što se nalazi duboko ispod Svalbarda.
– Imam veoma dobar osećaj kada sam ovde i znam da je ovo resurs koji će biti potreban budućim generacijama – rekao je Asdal.
Norveška čuva seme, ali ga ne poseduje
Način funkcionisanja trezora često se pogrešno tumači. Norveška je izgradila i finansira objekat, ali nije vlasnik semena koje se u njemu nalazi.
Svaka država ili ustanova koja pošalje uzorke zadržava vlasništvo nad njima. Kutije se ne otvaraju, a seme može da povuče samo onaj ko ga je i deponovao.
Trezor zato više funkcioniše kao bankarski sef nego kao klasična naučna zbirka.
NJegov ukupan kapacitet iznosi oko 4,5 miliona uzoraka, što znači da je trenutno popunjen približno trećinom.
Može se posetiti – ali samo virtuelno
Fizički pristup trezoru nije dozvoljen posetiocima, ali je omogućena virtuelna tura kroz kompleks.
Na taj način moguće je „proći“ kroz snežne predele Svalbarda, dugačak betonski tunel i prostorije u kojima se čuvaju ogromne količine semena.
Značaj ovakvih rezervnih banaka posebno dolazi do izražaja tokom oružanih sukoba. Banke gena mogu biti oštećene ili uništene, čime zajedno sa objektom nestaju i biljne sorte prikupljane generacijama.
Trezor „Sudnjeg dana“ zato nije napravljen samo za scenario globalne nuklearne katastrofe. NJegova osnovna uloga je mnogo praktičnija – da čovečanstvu ostavi rezervnu kopiju poljoprivrednog nasleđa ukoliko original negde u svetu bude izgubljen.