Izvor:dave stamboulis / Alamy / Alamy / Profimedia, Edwin Remsberg / VWPics / Profimedia

U ovoj zemlji je 2019. godina i dan počinje u 1 sat ujutru

Izvor: Nportal/J. G.

20.11.2026.

13:38

DOK ostatak sveta prati 2026. godinu, u Etiopiji teče 2019. godina po jedinstvenom kalendaru sa trinaest meseci i drugačijim računanjem sati.

Dok ostatak planete u novembru 2026. godine živi po gregorijanskom kalendaru, u Etiopiji je i dalje 2019. godina. Ova država na istoku Afrike sačuvala je sopstveni, jedinstven sistem merenja vremena koji u potpunosti odstupa od svetskih normi.

Kada je Katolička crkva oko 500. godine naše ere reformisala dotadašnji kalendar, Etiopska pravoslavna crkva odbila je da prihvati tu promenu. Posledica toga jeste da etiopsko računanje vremena kasni tačno sedam godina i osam meseci. Tamošnja Nova godina ne dočekuje se 1. januara, već 11. septembra, odnosno 12. septembra u prestupnoj godini, čime se ujedno obeležava dolazak proleća na južnoj polulopti.

BloombergAdria.com

Osim same razlike u godinama, sasvim je neobičan i unutrašnji raspored kalendara: osnovu čini dvanaest meseci od kojih svaki ima po 30 dana. Na samom završetku godine nalazi se i trinaesti mesec po imenu Pagume, koji broji tek pet ili šest dana, u zavisnosti od toga da li je godina prestupna. NJegovo ime vodi poreklo od grčke reči kojom su se opisivali dani koji su ostali zaboravljeni prilikom računanja.

Drugačiji sat u kome podne i ponoć padaju u šest časova

Posebnosti se ne završavaju na kalendarskim mesecima i godinama, jer se u Etiopiji i sam tok dana meri po potpuno drugačijem pravilu.

Dvadesetčetvoročasovni ciklus podeljen je na dva dela od po dvanaest sati koja počinju u šest časova. Zbog toga i podne i ponoć po lokalnom satu padaju upravo u šest sati. Ukoliko vas u Adis Abebi, u zemlji odakle potiče zrno kafe arabike, neko pozove na jutarnju kafu u 10 časova, nemojte biti zatečeni ako gost stigne tek u 16 časova po zapadnom satu.

BloombergAdria.com

Simbol slobode, otpora i bogate duhovne tradicije

Ovakva nezavisnost u merenju vremena odražava i njenu vekovnu slobodarsku istoriju. Za razliku od gotovo čitavog afričkog kontinenta, Etiopija nikada nije pala pod kolonijalnu vlast. Vojska Italije u više navrata je pokušavala da pokori ovu zemlju, ali je svaki put doživljavala poraze na bojnom polju. Jedina strana okupacija odigrala se tokom Drugog svetskog rata pod vlašću Benita Musolinija, čime su pogaženi svi prethodno potpisani međunarodni sporazumi.

Ova država zauzima i posebno mesto u svetskoj religijskoj i kulturnoj istoriji. Iako najveći deo populacije čine hrišćani pravoslavne vere i muslimani, Etiopija je upamćena i kao prvo utočište muslimana izvan granica Arabijskog poluostrva.

BloombergAdria.com

Pripadnici rastafarijanskog pokreta verovali su u pojavu crnog vladara koji će obnoviti drevno carstvo i omogućiti povratak potomaka robova na afričko tlo, zbog čega su svog duhovnog vođu videli u etiopskom caru Hajlu Selasiju, krunisanom 1930. godine.

Slavni muzičar Bob Marli učinio je ovu ideju poznatom širom planete kada je u pesmu War ugradio delove carevog obraćanja pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija iz 1963. godine, u kojem je govorio o očuvanju mira i potrebi da se zauvek odbaci ideologija o rasnoj nadmoći.

(Kurir)