Izvor:Foto: Jerome Cid / Alamy / Profimedia

Država bez teritorije: Najređi pasoš na svetu ima 500 ljudi

Izvor: Nportal/F.R.

22.11.2026.

09:59

DOK većina država izdaje milione pasoša svojim građanima, jedna od najređih putnih isprava na svetu postoji u svega 500 primeraka.

Reč je o diplomatskom pasošu Suverenog malteškog viteškog reda, katoličke verske i humanitarne organizacije.

Suvereni malteški viteški red, poznat i kao Malteški vitezovi, posebna je međunarodna institucija koja se ne uklapa u uobičajenu definiciju države.

Ima sopstveni ustav, vladu, diplomatsku službu, poštanske marke, valutu i pasoše, ali nema teritoriju nad kojom bi imao suverenitet, piše Večernji list, prenosi B92.

Sedište mu je u Rimu, gde poseduje dve zgrade sa ekstrateritorijalnim statusom. NJegova najpoznatija putna isprava, crveni diplomatski pasoš, toliko je redak da ga mnogi granični policajci nikada nisu imali priliku da vide.

Crveni pasoš sa zlatnim slovima

Crveni pasoš sadrži naziv organizacije ispisan zlatnim slovima na francuskom jeziku, Ordre Souverain Militaire de Malte, kao i njen grb.

Namenjen je članovima Suverenog saveta, šefovima diplomatskih misija i članovima njihovih porodica. Dakle, ne dobijaju ga svi pripadnici Reda, kojih širom sveta ima oko 13.500, uključujući vitezove, dame i kapelane.

Pasoši se izdaju isključivo za vreme obavljanja određene dužnosti.

Veliki meštar, koji se bira na deset godina i može biti ponovo izabran, ima pasoš sa najdužim rokom važenja. Ostali diplomatski pasoši važe četiri godine i koriste se za službena putovanja.

Dokument ima 44 stranice sa vodenim žigom malteškog krsta, bez fotografija ili drugih ukrasnih detalja.

NJegova posebnost nije u raskoši, već u izuzetno ograničenom broju primeraka i diplomatskom statusu koji nosiocu omogućava putovanja u države koje priznaju ovu putnu ispravu.

Prema rečima predstavnika Reda, diplomatski pasoš priznaje približno dve trećine država članica šengenskog prostora. Red takođe održava bliske odnose sa brojnim državama, među kojima su Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države.

Istorija Malteškog reda seže u Jerusalim, oko 1099. godine, kada je nastao kao viteški red povezan sa pružanjem pomoći hodočasnicima i negom bolesnika. Papa Paskal II priznao je njegovu samostalnost 1113. godine dokumentom Pie postulatio voluntatis, koji se danas čuva u Nacionalnoj biblioteci Malte.

Godine 1530. španski kralj Karlo V dodelio je vitezovima malteški arhipelag. Na Malti su ostali sve do 1798. godine, kada ih je Napoleon Bonaparta proterao tokom francuske invazije. Nakon toga Red je neko vreme delovao iz različitih evropskih gradova, a danas mu je sedište u Rimu.

Iako nema sopstvenu teritoriju u uobičajenom smislu, Red ima diplomatske odnose sa stotinak država i status stalnog posmatrača u Ujedinjenim nacijama. NJegov međunarodni položaj zasniva se na dugoj tradiciji i posebnom pravnom statusu, a ne na kontroli nad određenom državnom teritorijom.

Malteški red danas je mnogo više od istorijske viteške institucije. NJegove humanitarne aktivnosti obuhvataju približno 120 država, a uključuju pomoć izbeglicama, medicinsku negu stanovništva pogođenog ratovima i prirodnim katastrofama, upravljanje bolnicama, ambulantama i medicinskim centrima, kao i pomoć starijim osobama i osobama sa invaliditetom.

Organizacija učestvuje i u radu narodnih kuhinja, pružanju prve pomoći i hitnom zbrinjavanju stanovništva u kriznim situacijama. Upravo je humanitarna delatnost jedan od glavnih razloga zbog kojih Red održava diplomatske odnose sa državama širom sveta.

Tragovi vitezova i danas vidljivi na Malti

Iako je Red pre više od dva veka izgubio kontrolu nad malteškim ostrvima, tragovi njegove vladavine i danas su vidljivi na brojnim istorijskim lokacijama.

Jedna od najpoznatijih je tvrđava Fort Sent Anđelo u Velikoj luci, koja je nekada služila kao sedište vitezova. U njenom gornjem delu nalazi se kapela posvećena Svetoj Ani, o kojoj se i danas stara Red. Posetioci mogu da razgledaju delove tvrđave povezane sa velikom opsadom Malte 1565. godine, kada su se vitezovi branili od osmanske vojske.

U Mdini, nekadašnjoj malteškoj prestonici, istorija Reda predstavljena je i kroz audiovizuelnu izložbu koja prikazuje njegov dolazak na ostrvo i period vladavine.

U glavnom gradu Valeti nalazi se Nacionalna biblioteka Malte, u kojoj se čuvaju originalni dokumenti i rukopisi povezani sa istorijom Reda, uključujući papinski dokument iz 1113. godine. U blizini je i Palata velikog meštra, nekadašnje sedište vitezova, čije dvorane i danas čuvaju freske i portrete povezane sa njihovom istorijom.

Veza sa slavnim Karavađom

Malteški red povezan je i sa jednim od najpoznatijih slikara italijanskog baroka, Mikelanđelom Merizijem da Karavađom.

Umetnik je 1607. godine stigao na Maltu nakon što je u Rimu ubio muškarca u dvoboju i pobegao od vlasti. Vitezovi su ga primili u Red, a ubrzo je postao dvorski slikar.

Međutim, Karavađo nije dugo uživao povlašćeni položaj. Zbog nasilnog ponašanja i novih sukoba izbačen je iz Reda, a kasnije je pobegao sa Malte nakon što je bio zatvoren.

NJegovo najpoznatije delo povezano sa tim periodom jeste monumentalna slika "Odrubljivanje glave Svetom Jovanu Krstitelju", koja se čuva u konkatedrali Svetog Jovana u Valeti. Reč je o najvećoj poznatoj Karavađovoj slici i jedinom njegovom potpisanom delu.