Putin pravi oružje brže nego što Zapad može da reaguje
Izvor: Nportal
14.09.2026.
16:43
RUSIJA je novom generacijom bespilotnih letelica i krstarećih raketa pokazala sposobnost da izuzetno brzo pretvara nove vojne tehnologije u oružje za masovnu proizvodnju, dok Ukrajina i zapadne zemlje pokušavaju da pronađu jeftiniji način za njihovo presretanje, piše „The Wall Street Journal“ (WSJ).
Posebnu pažnju američkog lista privukli su novi dronovi „Geran“ i krstareće rakete „Banderol“, koji koriste mlazni pogon i napredniju elektroniku.
Prema oceni analitičara koje citira WSJ, novi sistemi pokazuju da ruska vojna industrija i dalje ima sposobnost da se brzo prilagođava potrebama na frontu, testira nova rešenja u borbenim uslovima i potom pokrene njihovu serijsku proizvodnju.
BloombergAdria.com
„Zapad potcenjuje Rusiju“
WSJ navodi da je Rusija oba sistema razvila i uvela u upotrebu za svega nekoliko godina, oslanjajući se na modifikaciju postojećih rešenja i iskustva stečena tokom sukoba.
Američki list ocenjuje da je Moskva u brzini tog procesa uspela da prestigne svoje protivnike.
– Na Zapadu imamo tendenciju da potcenjujemo Rusiju, ali oni mogu veoma brzo da pređu put od ideje i eksperimenta do proizvodnje. To je proces iz kojeg bi zapadne vojske trebalo da uče od Rusije – rekla je za WSJ Katerina Bondar, saradnica Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).
Ukrajina je takođe pokazala sposobnost brzog razvoja novih tehnologija i napravila sopstvene bespilotne letelice na mlazni pogon.
Ipak, prema oceni američkog lista, Kijev nema industrijske i proizvodne kapacitete kojima raspolaže Moskva.
Istovremeno, Sjedinjene Američke Države i ostale članice NATO-a suočavaju se sa problemima u povećanju proizvodnje pojedinih vrsta naoružanja, uključujući presretače za sisteme „Patriot“.
Kineske komponente u ruskim sistemima
Ukrajinski izvori tvrde da su u ostacima oborenih ruskih letelica pronađene komponente kineskog porekla i da je pristup takvoj elektronici pomogao razvoju novih sistema.
Kijev i pojedini zapadni izvori tvrde da se na taj način zaobilaze sankcije uvedene Rusiji.
Peking, s druge strane, navodi da kontroliše izvoz tehnologija koje mogu imati vojnu namenu i odbacuje zapadne optužbe da direktno snabdeva Rusiju oružjem za upotrebu u sukobu.
„Banderol“ višestruko jeftiniji od „Tomahawka“
Jedna od najvažnijih karakteristika novih ruskih sistema jeste odnos cene i sposobnosti.
„Banderol“ i „Geran-5“ predstavljaju pokušaj da se dobije relativno jeftino jednokratno oružje velikog dometa koje je istovremeno dovoljno brzo i sposobno da oteža presretanje.
Prema procenama koje prenosi WSJ, jedan „Banderol“ ili „Geran-5“ košta oko 100.000 dolara.
Za poređenje, cena sofisticirane američke krstareće rakete „Tomahawk“, kao i pojedinih uporedivih ruskih sistema, premašuje dva miliona dolara po komadu.
To stvara dodatni problem protivvazdušnoj odbrani, jer presretanje relativno jeftinog oružja znatno skupljim raketama dugoročno postaje ekonomski neodrživo.
Rusija ubrzala vojnu proizvodnju
WSJ ističe da je Moskva tokom sukoba značajno povećala izdvajanja za sektor odbrane i prilagodila deo privrede potrebama vojne proizvodnje.
Državna sredstva i finansijski resursi usmereni su ka odbrambenoj industriji, što je omogućilo povećanje proizvodnje postojećih sistema, ali i brže uvođenje novih.
Prema oceni lista, obim mobilizacije industrijskih i finansijskih resursa predstavlja jednu od važnih prednosti Moskve u dugotrajnom sukobu.
Najveći problem ipak nisu dronovi
Iako novi ruski bespilotni sistemi predstavljaju sve veći izazov za ukrajinsku protivvazdušnu odbranu, stručnjaci upozoravaju da Kijev ima još veći problem.
Reč je o ruskim klizećim avio-bombama.
Ruski borbeni avioni mogu da ih lansiraju sa značajne udaljenosti, dok Ukrajina ima ograničene mogućnosti za njihovo presretanje.
– Iako su dronovi problem, daleko najveći problem za Ukrajinu predstavljaju klizeće bombe – rekao je za WSJ DŽastin Bronk, istraživač britanskog instituta RUSI.
Ukrajinske snage istovremeno moraju da se brane i od ruskih balističkih raketa, koje nose velike bojeve glave i spadaju među najzahtevnije ciljeve za protivvazdušnu odbranu.
Zapad traži jeftiniji odgovor
Novi ruski sistemi otvorili su i pitanje ekonomske isplativosti zapadne protivvazdušne odbrane.
Američke snage i članice NATO-a u različitim delovima sveta koriste skupe sisteme poput „Patriota“, kao i borbene avione, za presretanje dronova i raketa koje mogu koštati samo delić cene upotrebljenog presretača.
Zbog toga SAD i njihovi saveznici ubrzano traže jeftinija sredstva za borbu protiv bespilotnih letelica.
Američki pukovnik Martin O'Donel izjavio je da su članice NATO-a na nedavnom samitu obećale više od 40 milijardi dolara investicija u sposobnosti za borbu protiv dronova tokom narednih pet godina.
Bondar, međutim, smatra da nije dovoljno samo reagovati na oružje koje se već pojavilo na bojištu, već je potrebno predvideti sledeću generaciju sistema.
Prema njenim rečima, već godinama su postojali pokazatelji da Rusija razvija bespilotne letelice na mlazni pogon i jeftinije krstareće rakete.
– Bilo je očigledno još pre dosta vremena da ćemo završiti ovde. Iznenađena sam što su svi iznenađeni – zaključila je ona.
Nova ruska oružja tako su, pored neposrednog problema za ukrajinsku protivvazdušnu odbranu, otvorila i šire pitanje za zapadne vojske – kako odgovoriti protivniku koji nove sisteme može da razvije i proizvede brže i jeftinije nego što ih druga strana može presretati.