Izvor:Foto: Depositphotos/bloodua
Najteža zgrada na svetu nalazi se u našem okruženju (foto)
22.09.2026.
22:34
PALATA parlamenta u Bukureštu teška je neverovatnih 4,1 milion tona, zbog čega je Ginisova knjiga rekorda smatra najtežom zgradom na svetu.
Međutim, njena težina samo je jedan deo priče. Iza izgradnje ovog monumentalnog objekta krije se mnogo mračnija istorija.
Neke građevine ostavljaju utisak zbog svojih dimenzija, monumentalnosti, lepote ili istorije. Burdž Kalifa, najviša zgrada na svetu, sa antenom doseže 828 metara.
U Jemenu se i danas mogu videti neki od najstarijih objekata nalik neboderima, izgrađeni još u 16. veku, dok se u Hagu nalazi jedna od najstarijih zgrada parlamenta u kojoj poslanici i danas zasedaju.
Ali zgrada parlamenta u Bukureštu drži jedan prilično neobičan rekord. Sa težinom od oko 4,1 milion tona, smatra se najtežom građevinom na svetu.
BloombergAdria.com
Monumentalna građevina nastala po nalogu diktatora
Palata parlamenta nema futurističke tornjeve koji sežu u oblake niti stotine spratova. NJena ogromnost krije se u površini, masivnoj konstrukciji i, pre svega, u priči o tome šta je sve moralo da nestane da bi bila izgrađena.
Gradnju je naredio rumunski diktator Nikolae Čaušesku, koji je želeo da izgradi novo političko i administrativno središte i tako pokaže moć svog režima.
Palata je ogromna. Prostire se na oko 365.000 kvadratnih metara, duga je 270 metara, široka 245, a visoka 84 metra.
Za poređenje, Versajska palata prostire se na oko 63.154 kvadratna metra, što znači da je zgrada u Bukureštu po površini gotovo šest puta veća.
Čak je i korisna površina Burdž Kalife, koja iznosi oko 393.000 kvadratnih metara, tek nešto veća. Razlika je u tome što se neboder u Dubaiju uzdiže do neverovatnih 828 metara, gotovo deset puta više od palate u Bukureštu.
Iako danas više nije najveća administrativna zgrada na svetu, njen rekord po težini i dalje nije oboren.
Milion kubnih metara mermera i 3.500 tona kristala
Brojke povezane sa izgradnjom palate gotovo zvuče nestvarno.
Prema podacima rumunskog parlamenta, za gradnju je utrošeno oko milion kubnih metara mermera, 700.000 tona čelika, 3.500 tona kristala, 900.000 kubnih metara drveta, 2.800 lustera i oko 220.000 kvadratnih metara tepiha.
Gotovo svi materijali poticali su iz Rumunije.
Na projektu je učestvovalo više od 100.000 ljudi, dok je na vrhuncu gradnje gotovo 20.000 radnika radilo u tri smene, neprekidno, 24 sata dnevno. Između 1984. i 1990. godine na gradilištu je učestvovalo i oko 12.000 vojnika.
Glavna arhitektkinja projekta bila je Anka Petresku, koja je imala samo 28 godina kada je preuzela ogroman zadatak.