Izvor:Foto: Andre Seale/VWPics/Profimedia, Depositphotos/NewAfrica, Javno vlasništvo

Raj na zemlji na kom je eksplodiralo preko 60 atomskih bombi

Izvor: Nportal

21.10.2026.

09:57

Maršalska Ostrva, mikronezijski arhipelag, naseljena su pre više hiljada godina. Španci su ih otkrili u 16. veku, Nemačka kolonizovala 1885, a Japan preuzeo nakon Prvog svetskog rata. Nakon 1945, SAD su upravljale ostrvima kao delom Povereničkog područja, sprovodeći 67 nuklearnih testova (1946–1958), koji su ostavili zdravstvene i ekološke posledice.

Tokom 1970-ih, Maršalska Ostrva tražila su autonomiju. Ustav je usvojen 1979, a 1986. potpisan je Sporazum o slobodnom savezu sa SAD.

Ovaj sporazum, koji je stupio na snagu na današnji dan, 21. oktobra 1986, dao je suverenitet, uz američku odbranu i finansijsku pomoć, omogućivši građanima rad u SAD.

Nezavisnost je proslavljena 21. oktobra 1986. u Madžuru, uz plesove, pevanje i govore prvog predsednika Amate Kabue. Maršalska Ostrva primljena su u Ujedinjene nacije, potvrđujući svoj suvereni status i slaveći mikronezijsku kulturu.

Nezavisnost je donela slobodu, ali i značajne izazove. Sa populacijom od oko 58.000 ljudi (prema podacima iz 2021. godine) i ograničenim prirodnim resursima, Maršalska Ostrva suočavaju se s ekonomskim poteškoćama. Privreda zavisi od američke pomoći, turizma, ribarstva i naknada za korišćenje vojne baze Kvadžalejn.

BloombergAdria.com

 

Klimatske promene predstavljaju egzistencijalnu pretnju: porast nivoa mora ugrožava niske atole, čiji najviši vrhovi dosežu samo nekoliko metara iznad okeana.

Poplave i erozija već su raselile neke zajednice, a prognoze upozoravaju da bi delovi zemlje mogli postati nenastanjivi do kraja veka.

BloombergAdria.com

Šot Bejker, deo operacije „Raskršće“, nuklearne probe koju su Sjedinjene Države izvele na atolu Bikini 1946. godine.

Nuklearno nasleđe takođe ostaje bolna tačka.

Stanovnici Bikini i Enivetok atola i dalje traže pravdu za zdravstvene probleme uzrokovane zračenjem, dok su napori za čišćenje kontaminiranih područja spori.

BloombergAdria.com

Kupola Runit na atolu Enivetoku. Atole Enivetoku i Bikini posle Drugog svetskog rata Sjedinjene Američke Države su koristile kao poligone za nuklearne probe. U periodu 1977-1980 probe su vršene na Enivetokuu i tada je na jednom od ostrva u sklopu atola, ostrvu Runit, nastao ogroman krater. Ovaj krater korišćen je kao jama za skladištenje 84.000 m3 radioaktivnog materijala sastruganog sa raznih kontaminiranih ostrva atola Enevetak. Kupola Runit je izgrađena da pokrije ovaj radioaktivni materijal

Uprkos tim izazovima, Maršalska Ostrva razvila su snažan osećaj nacionalnog identiteta, očuvan kroz jezik (maršalski i engleski su službeni), tradicionalne običaje i umetnost navigacije kanuima.