Izvor:Foto: Agency/NurPhoto/Shutterstock Editorial/Profimedia
Saopšten zvaničan UZROK smrti Patrika Stjuarta
20.11.2026.
08:36
SAOPŠTEN je zvaničan uzrok smrti slavnog glumca Patrika Stjuarta koji je preminuo 28. oktobra ove godine.
Patrik Stjuart poznat po ulogama kapetana Pikarda u franšizi „Zvezdane staze” i profesora Iksa u Marvelovim filmovima „Iks-men" umro je u 86. godini. NJegova dugogodišnja portparolka Keli Buš Novak saopštila je tu vest 29. oktobra, navodeći da je do smrti došlo „nakon kratke i teške borbe sa Alchajmerovom bolešću i demencijom sa Levijevim telima”.
Portal TMZ piše da je uzrok smrti „kardiopulmonalni zastoj i neurokognitivni poremećaj sa Levijevim telima”.
BloombergAdria.com
Kardiopulmonalni zastoj je iznenadni prestanak rada srca i disanja, čime se zaustavlja dotok krvi i kiseonika u mozak i ostale vitalne organe. U medicinskoj dokumentaciji se često navodi kao završni događaj koji neposredno dovodi do smrti usled druge, osnovne bolesti.
U pitanju je najhitnije moguće medicinsko stanje odnosno urgentno stanje prvog reda. Kada se javi, život zavisi od reakcije u prvih nekoliko minuta, jer telo ostaje bez kiseonika.
Posle tri do pet minuta bez dotoka krvi i kiseonika počinju nepovratna oštećenja moždanih ćelija, a nakon 10 minuta šanse za preživljavanje su minimalne.
Neurokognitivni poremećaj sa Levijevim telima je stručni naziv za demenciju sa Levijevim telima (DLB) – progresivno neurodegenerativno oboljenje i jedan od najčešćih oblika demencije. Nastaje usled nakupljanja abnormalnih naslaga proteina, poznatih kao Levijeva tela, u nervnim ćelijama mozga.
Pored postepenog propadanja sposobnosti pamćenja i pažnje, ovu bolest karakterišu izražene vizuelne halucinacije, poremećaji sna i motorički simptomi slični Parkinsonovoj bolesti (ukočenost mišića, usporenost i drhtanje).
BloombergAdria.com
Kako su ova dva stanja povezana? Demencija sa Levijevim telima ne utiče samo na razmišljanje i pokrete, već često oštećuje i autonomni nervni sistem koji upravlja nevoljnim telesnim funkcijama, uključujući rad srca, disanje i krvni pritisak. U uznapredovaloj fazi bolesti poremećaji srčanog ritma, nagli padovi pritiska ili komplikacije sa gutanjem i disanjem mogu direktno da dovedu do kardiopulmonalnog zastoja.