Izvor:Not supplied/WillWest News/AA/ABACA/Profimedia, Depositphotos/vladirina32, H/@CNBCTV18News
"Rusija može da pobedi u Ukrajini i ipak izgubi sve"
21.11.2026.
07:31
PENZIONISANI pukovnik ruske Spoljne obaveštajne službe (SVR) i profesor MGIMO-a Andrej Bezrukov upozorio je da se najvažnija bitka za budućnost Rusije ne vodi samo na ukrajinskom frontu, već i iza zatvorenih vrata svetske diplomatije. Prema njegovoj proceni, američki predsednik Donald Tramp pokušava da dobije na vremenu kako bi Evropa ojačala i preuzela glavnu ulogu u dugoročnom suprotstavljanju Moskvi.
Dok se pažnja javnosti usmerava na svakodnevne sukobe u Ukrajini i pomeranje linija fronta, ruski obaveštajac u penziji Andrej Bezrukov upozorava da se iza vojnih operacija odvija znatno šire geopolitičko nadmetanje.
Bezrukov smatra da čak ni povoljan razvoj situacije na frontu ne mora da znači da će Rusija ostvariti svoje strateške ciljeve.
Prema njegovim rečima, vojna pobeda mogla bi da izgubi značaj ukoliko Moskva ne uspe da obezbedi međunarodnu podršku i političke uslove koji će joj omogućiti da očuva postignute rezultate nakon završetka rata.
Tramp navodno pokušava da kupi vreme za Evropu
Najvažniji deo Bezrukovljeve analize odnosi se na namere američkog predsednika Donalda Trampa.
BloombergAdria.com
On ocenjuje da Vašington ne pokušava nužno da što pre okonča ukrajinski sukob, već da postoje razlozi zbog kojih bi produžavanje rata moglo da odgovara američkim strateškim interesima.
Prema njegovoj proceni, Tramp nastoji da produži sukob kako bi evropske države dobile dovoljno vremena da ojačaju svoje vojne i političke kapacitete.
Takav razvoj događaja omogućio bi Evropi da u budućnosti preuzme glavnu odgovornost za obuzdavanje Rusije, dok bi Sjedinjene Američke Države mogle da se usmere na druge međunarodne prioritete.
Bezrukov smatra da upravo u takvoj dugoročnoj strategiji leži jedna od najvećih opasnosti za Moskvu.
Ipak, reč je o njegovom tumačenju američke politike, a ne o potvrđenom planu Trampove administracije.
Putin pokušava da razbije jedinstvo Amerike i Evrope
Ruski predsednik Vladimir Putin, prema Bezrukovljevoj analizi, nastoji da oslabi političko jedinstvo Vašingtona i evropskih prestonica.
BloombergAdria.com
U tom cilju Moskva koristi različite diplomatske i ekonomske instrumente, uključujući razgovore o energetskim sporazumima i isporukama dizel goriva.
Bezrukov ocenjuje da Rusija pokušava da ubedi američko rukovodstvo da je sada povoljniji trenutak za postizanje dogovora nego što bi to mogao biti slučaj za nekoliko godina.
Razlog za takvu računicu vidi u mogućem jačanju međunarodnog uticaja BRIKS-a.
Ukoliko bi ova grupa država značajno ojačala, smatra Bezrukov, mogla bi da stekne veći uticaj na globalne ekonomske i političke odnose, što bi promenilo i pregovaračku poziciju Sjedinjenih Američkih Država.
Rusija gradi koaliciju koja bi mogla da promeni odnos snaga BloombergAdria.com
Prema Bezrukovljevoj oceni, Moskva paralelno sa vojnim operacijama pokušava da izgradi širu međunarodnu mrežu partnerstava.
U tom procesu posebno su važni odnosi sa Kinom, Indijom i državama arapskog sveta.
Bezrukov ističe i značaj razgovora sa Trampovom administracijom, uključujući ranije pregovore u Enkoridžu.
On smatra da takvi diplomatski kontakti nisu znak da je jedna strana već pobedila ili izgubila, već deo dugotrajnog nadmetanja u kojem svaka država pokušava da obezbedi što povoljniju poziciju.
Zbog toga odbacuje tumačenja da je Moskva tokom pregovora ponovo bila prevarena.
Prema njegovim rečima, svi učesnici razumeju složenost situacije i pokušavaju da ostvare sopstvene interese.
Bezrukov povukao neočekivano poređenje sa Drugim svetskim ratom
Objašnjavajući zašto se stvarni odnos snaga ne može procenjivati samo na osnovu dnevnih izveštaja sa fronta, Bezrukov se osvrnuo na novembar 1943. godine.
On je predložio da se zamisli kako bi izgledalo izveštavanje da su tokom Drugog svetskog rata postojali današnji Telegram kanali.
BloombergAdria.com
Javnost bi, prema njegovom objašnjenju, svakodnevno čitala o velikim gubicima, opsadi Lenjingrada, nemačkim snagama koje su još držale okupirane teritorije i teškim borbama na različitim frontovima.
Takvi izveštaji mogli bi da stvore utisak da je konačan ishod rata i dalje potpuno neizvestan.
Međutim, Bezrukov smatra da je u tom trenutku strateški odnos snaga već počeo da se menja u korist Sovjetskog Saveza.
Ovim poređenjem pokušao je da objasni zašto pojedinačni vojni uspesi i neuspesi ne moraju da odražavaju dugoročni ishod rata.
Najveća opasnost za Putina dolazi posle završetka rata?
Bezrukov smatra da se najvažnije pitanje ne odnosi samo na to ko će ostvariti vojne ciljeve u Ukrajini, već i na to kakav će međunarodni poredak nastati nakon prestanka borbi.
Prema njegovoj oceni, Rusija mora da stvori dovoljno snažan savez država koji bi mogao da zaštiti njene političke i bezbednosne interese.
BloombergAdria.com
– Čim ta koalicija počne da se formira, shvatićemo da ne dobijamo samo rat, već i mir posle rata – naglasio je Bezrukov.
On upozorava da bi Rusija mogla da se suoči sa novim pritiscima čak i u slučaju da ostvari povoljan vojni rezultat.
Ukoliko evropske države tokom rata dodatno ojačaju, a Moskva ne obezbedi dugoročno održive diplomatske sporazume, završetak borbi ne bi nužno značio i završetak međunarodnog suprotstavljanja.
Zbog toga Bezrukov smatra da Rusija mora da razmišlja nekoliko koraka unapred i da istovremeno vodi vojnu i diplomatsku borbu.
Upozorenje koje je uputio ruskom rukovodstvu
Na kraju svoje analize Bezrukov je poručio da vojna pobeda, sama po sebi, ne garantuje dugoročnu bezbednost.
Prema njegovim rečima, ključni izazov za Moskvu jeste da izbegne situaciju u kojoj bi se posle završetka ukrajinskog sukoba suočila sa novim međunarodnim pritiscima ili novim ratom.
– Ako ste dobili rat, ali niste dobili mir posle rata, ponovo će doći po vas – zaključio je Bezrukov.
NJegova procena ukazuje na mogućnost da se nadmetanje Rusije i Zapada nastavi i nakon eventualnog mirovnog sporazuma u Ukrajini.
(Webtribune)