Dok Ilija "bije gromovima", Marija "pali ognjem", pa se njihovi praznici, koje pravoslavci slave s razmakom od samo tri dana (30. jul i 2. avgust), posmatraju kao nebeski dvojac sklon strogim kaznama.
Međutim, kada se zaviri u istoriju i crkveno predanje, postaje jasno da su oni razdvojeni ne samo u značenju – već i u vremenu.
Foto: Vikipedija
Sveti Ilija Tespitski bio je veliki prorok koji je živeo u Izraelu u 9. veku pre Hrista, za vreme cara Ahava. NJegovo ime i delo zapisani su u Starom zavetu, a poznat je po žarkoj veri, borbi protiv idolopoklonstva i čudesnom uznošenju na nebo u ognjenim kolima.
U pravoslavnoj crkvi poštuje se kao prorok i preteča drugog dolaska Hristovog, a njegov praznik – Ilindan – obeležava se 2. avgusta (po novom kalendaru).
Pročitajte još
Za razliku od Ilije, Ognjena Marija nije mitsko biće niti sestra iz svetopisamskih vremena, već stvarna hrišćanska svetiteljka – Sveta velikomučenica Marina iz Antiohije.
Živela je u 3. veku posle Hrista, u vreme cara Dioklecijana, kada su hrišćani stradali zbog vere. Marina je, odbivši da se odrekne Hrista, bila izložena ognjenim mukama i posečena mačem – što je u narodu stvorilo sliku svetiteljke povezane s vatrom.
Upravo zbog toga dobila je nadimak Ognjena, a njen praznik, 30. jula, do danas nosi snažnu simboliku – ne pali se vatra, ne radi se u polju, ne izlazi se iz kuće.
Foto: Jutjub printskrin
Kada se uporede biografije ovo dvoje svetitelja, uviđa se da između njih postoji vremenski razmak od više od hiljadu godina: Sveti Ilija – oko 850. godine pre nove ere, a Sveta Marina (Ognjena Marija) – oko 290. godine nove ere.
Dakle, ne samo da nisu mogli biti brat i sestra, već nisu ni živeli u istoj epohi, niti su poticali iz iste civilizacije. Ilija je prorok iz jevrejskog naroda, dok je Marina mučenica iz paganske Antiohije koja je primila hrišćanstvo.
Crkva ih slavi kao pojedinačne ličnosti, svaki sa svojom istorijskom i duhovnom misijom – ali nikada zajedno, niti u porodičnom odnosu.
(Lepa i Srećna)