Godine 1888., sa 19 godina, Gandi je otišao u London da studira pravo na Iner Templu. Posle završetka studija i sticanja diplome, vratio se u Indiju 1891. godine, ali nije uspeo da uspostavi uspešnu advokatsku praksu. Dve godine kasnije, prihvatio je ponudu za rad u Južnoj Africi, gde je proveo 21 godinu. Tokom boravka u Južnoj Africi, suočio se sa rasnom diskriminacijom, što ga je podstaklo na aktivizam i razvoj koncepta satjagrahe, ili nenasilnog otpora.
Poznati Marš na so
Po povratku u Indiju 1915. godine, Gandi se pridružio Indijskom nacionalnom kongresu i ubrzo postao jedan od njegovih vodećih članova. Vodio je brojne kampanje za socijalne reforme, uključujući borbu protiv siromaštva, unapređenje prava žena i ukidanje nedodirljivosti. NJegove metode nenasilnog otpora, poput bojkota britanske robe i organizovanja mirnih protesta, postale su ključne u borbi za indijsku nezavisnost.
Jedan od najpoznatijih Gandijevih protesta bio je Salt Match (Pohod na so) 1930. godine, kada je predvodio marš dug 240 milja do obale Arapskog mora u znak protesta protiv britanskog monopola na so. Ovaj čin građanske neposlušnosti privukao je međunarodnu pažnju i ojačao indijski pokret za nezavisnost.
Posle dugotrajne borbe, Indija je stekla nezavisnost od Britanije 15. avgusta 1947. godine. Međutim, podela zemlje na hinduističku Indiju i muslimanski Pakistan dovela je do masovnih migracija i verskog nasilja. Gandi je neumorno radio na smirivanju tenzija, često rizikujući vlastiti život kako bi sprečio sukobe i promovisao mir između zajednica.
Ubijen iz neposredne blizine
Dana 30. januara 1948. godine, tokom večernje molitve u Birla Hausu u NJu Delhiju, Gandi je ubijen. Atentator, Naturam Godse, bio je hinduistički nacionalista koji je verovao da je Gandi previše popustljiv prema muslimanima. Godse je pucao u Gandija iz neposredne blizine, usmrtivši ga na licu mesta sa tri metka. Gandijeva smrt izazvala je tugu širom sveta i označila kraj jedne ere u indijskoj istoriji.
Pročitajte još
Gandijevo nasleđe živi i danas, a njegovi principi nenasilja i građanske neposlušnosti nastavljaju da inspirišu pokrete za građanska prava i socijalnu pravdu širom sveta. NJegov rođendan, 2. oktobra, obeležava se kao Međunarodni dan nenasilja, odajući počast čoveku koji je pokazao snagu mira i ljubavi u suočavanju sa nepravdom.