Kkroz hrišćanstvo su se do danas očuvala mnoga verska verovanja o biljkama, poput onog da se hrast ne seče i da se za Božić unosi grana.
Stari Sloveni su verovali da ove biljke donose bedu i maler i da ih nikako ne treba saditi u dvorištu.
Blizu kuće se ne sadi bagrem, jer mu je staro ime bilo nerod. Takođe, bagrem ne treba kalemiti.
Foto: Depositphotos
Ukoliko je neko drvo isečeno jer se osušilo, ili je korenje počelo da uništava temelje kuće, možda je vreme da se preoblikuje dvorište i da se prednost da biljkama koje su poštovali naši preci.
Orah u dvorištu donosi nesreću i smrt. Orahovo drvo nije dobro u blizini kuće, kako zbog žila, tako i zbog senke koja pada na kuću.
Pročitajte još
Nije dobro sedeti u hladovini orahovog drveta. Orah i dudovi na okućnici – ovde su svi ukućani izumrli.
Foto: Depositphotos
Lipa je za Slovene bila sveto drvo, jer su cvetovi lekoviti. Lipa pčelama daje dobru pašu, a medovina je bila glavni izvor slasti za Slovene. Lipov ugalj prečišćava vodu. Međutim, lipa se sadi sa strane, blizu, ali ne i iznad garniture za sedenje.