Kkroz hrišćanstvo su se do danas očuvala mnoga verska verovanja o biljkama, poput onog da se hrast ne seče i da se za Božić unosi grana.

Stari Sloveni su verovali da ove biljke donose bedu i maler i da ih nikako ne treba saditi u dvorištu.

Blizu kuće se ne sadi bagrem, jer mu je staro ime bilo nerod. Takođe, bagrem ne treba kalemiti.

Foto: Depositphotos

 

Ukoliko je neko drvo isečeno jer se osušilo, ili je korenje počelo da uništava temelje kuće, možda je vreme da se preoblikuje dvorište i da se prednost da biljkama koje su poštovali naši preci.

Orah u dvorištu donosi nesreću i smrt. Orahovo drvo nije dobro u blizini kuće, kako zbog žila, tako i zbog senke koja pada na kuću.

Nije dobro sedeti u hladovini orahovog drveta. Orah i dudovi na okućnici – ovde su svi ukućani izumrli.

Foto: Depositphotos

 

Lipa je za Slovene bila sveto drvo, jer su cvetovi lekoviti. Lipa pčelama daje dobru pašu, a medovina je bila glavni izvor slasti za Slovene. Lipov ugalj prečišćava vodu. Međutim, lipa se sadi sa strane, blizu, ali ne i iznad garniture za sedenje.

BONUS VIDEO: