Ceca važi za veliku vernicu, pa je tako i ove godine za slavu priredila bogatu trpezu i pozvala brojne prijatelje i kolege da sa njom tradicionalno proslave Svetog Nikolu. Od estrade, preko političara, pa sve do crkvenih velikodostojnika.
Među prvima, u Cecinu vilu na Dedinju stigao je duhovnik porodice Ražnatović, vladika Stefan Šarić.

Foto: D. Cakić
Ko je vladika Stefan Šarić?
Vladika Stefan Šarić je ove godine postavljen za izaslanika SPC u Rusiji - na mesto starešine Podvorja SPC u Moskvi. On je baš u ruskoj prestonici i završio studije, a pre ovog angažmana, Šarić je od 7. avgusta 2017. godine bio nastojatelj Hrama Svetog Save u Beogradu.
Šira javnost ga zna i kao duhovnika pevačice Svetlane Cece Ražnatović i njene porodice.
Sinod Srpske pravoslavne crkve je na sednici 18. aprila ove godine doneo odluku da na mesto starešine Podvorja SPC u Moskvi, gde je dotadašnji starešina vladika Antonije preminuo, postavi vladiku remezijanskog Stefana Šarića, dosatašnjeg starešinu Hrama Svetog Save u Beogradu.
Pročitajte još
Vladika Stefan je ove godine u Moskvi u Podvorju služio 40-dnevni parastos pokojnom vladici Antoniju, a Šarić je bio i jedan od glavnih kandidata za ovu funkciju. Tamo je služio i Vaskršnju liturgiju, gde je i sam potvrdio da je izabran za novog starešinu Podvorja SPC u Moksvi.
Stefan Šarić (svetovno Dragan) je u Jajcu završio osnovnu školu, a od desete godine bio je pojac i čtec. Završio je Bogosloviju Svetog Petra Cetinjskog na Cetinju, 1998. godine, a u to vreme bio je i stipendista Crvene opštine kotorske, gde je tokom leta prisluživao u crkvi Svetog Luke u Kotoru i bio član srpskog pevačkog društva Jedinstvo. Nakon završetka bogoslovije, nastavio je školovanje na Pravoslavnog bogoslovskom fakultetu u Beogradu. Pored maternjeg srpskog, govori i ruski jezik.

Foto: P. Milošević
Dragan Šarić služio je vojni rok 1999. godine u Prvoj gardijskoj četi, počasnoj jedinici Vojske Republike Srpske u Banjaluci. Nakon završene prve faze obuke koju je položio sa najvišim ocenama, postavlja se na dužnost referenta opštih poslova u istoj jedinici gde ostaje do odsluženja vojnog roka. Nakon toga odlazi i boravi u manastiru Ostrog kod svog duhovnika oca Lazara, a nakon njegove smrti vraća se u eparhiju banjalučku i po blagoslovu oca Jefrema 2002. godine odlazi u manastir Liplje, gde krajem iste godine postaje monah, a 7. aprila 2003. godine jerođakon. Tokom 2003. godine, blagoslovom patrijarha Pavla postaje stipendista na Moskovskoj duhovnoj akademiji, koju završava sa najvišim zvanjem i postaje kandidat bogoslovskih nauka.
Tokom 2006. godine bio je jedini student koji je na temu bogoslovlja odbranio svoj rad Opit sistematizacije bogoslovskog nasleđa prepodobnog Justina Popovića, a zbog tog diplomskog rada, mitropolit Nikolaj ga je pozvao da bude profesor na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu Sveti Vasilije Ostroški u Foči.
Nakon što je završio studije u Moskvi, vratio se u manastir Liplje i tamo postaje jeromonah, 6. avgusta 2006. godine, a nedugo zatim iste godine, blagoslovom episkopa Jefrema, postaje nastojatelj manastira Liplje. Odlikovan je zvanjem sinđela zbog pokazane vernosti i pravilnog obavljanja dužnosti namesnika manastira. Na funkciji nastojatelja, otac Stefan ostaje sve do prelaska na mesto profesora na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu u Foči, gde je predavao đacima generacija 2010/2011. godine. Po blagoslovu patrijarha srpskog Irineja prešao je u manastir Rajinovac i bio njegov duhovnik. Ubrzo je sa sestrinstvom organizovao život manastira i krenuo sa obnovom manastirske crkve, zbog čega je odlikovan činom protosinđela, 21. septembra 2012. godine, od strane patrijarha Irineja.
Pored rada u manastiru, otac Stefan napisao je knjige o Justinu Popoviću, o Svetom Amvrosiju Optinskom (Sveti Amvrosije Optinski i učenje o spasenju), nekoliko članaka (Vitlejem i Golgota u poukama Prepodobnog Amvrosija Optinskog, Bogoslovlje i Verski turizam — primeri pionirskog poduhvata manastira Lepavina i Tumane, SITKON2017), kao i i recenzija (Srpske slave i običaji — temelji naše tradicije).
BONUS VIDEO: