Prosečna godišnja temperatura bila je nekada nezamislivih 13,3 stepeni, odnosno za gotovo 1 stepen toplija od prethodnog šampiona 2023. godine. Sveukupno, od 12 meseci 2024. godine, njih pet bilo je najtoplijih u istoriji merenja u Srbiji: februar, mart, jun, jul i avgust su svi bili rekorderi po visokim temperaturama.
Razlika postaje još izraženija ako je uporedimo sa godinama kada je bilo „normalno” vreme na ovim prostorima. Po podacima RHMZ, u periodu od 1961. do 1990, što je grubo rečeno poslednji period pre nego što su posledice klimatskih promena zaista uzele maha, prosečna godišnja temperatura bila je 10,2 °C. To znači da je 2024. sa svojih 13,3 °C bila za čak 3,1 °C toplija od nekadašnje normale.
Poređenja radi, u tih trideset godina između 1961. i 1990. godine, srednja godišnja temperatura samo dva puta prešla je granicu od 11 °C (1961. i 1966. godine), i to neznatno, a nikada se nije ni približila brojci od 12 °C. A 2024. godine je prešla 13 °C.
Mada ovakva pomeranja možda ne deluju kao velika, u pitanju su ogromne brojke kada govorimo o srednjim godišnjim temperaturama. U tih 3,1 °C kriju se uzroci mnogobrojnih novih ekstrema koje nekada nismo mogli ni da zamislimo u ovom podneblju: toplotni talasi, nizovi tropskih noći, intenzivne suše, ali i povremene ekstremne padavine i oluje.
Pročitajte još
Naime, pomeranje „normale” za naizgled male vrednosti od par stepeni Celzijusa pomera čitav opseg mogućih vremenskih događaja, i omogućava, primera radi, rekordno dugačke nizove dana sa temperaturama preko 30 °C.
Krajem 2024, a pre svega u decembru, širom Srbije došlo je do kakvog-takvog zahlađenja, ali kako RHMZ navodi u svom mesečnom pregledu za decembar, on je zapravo bio samo većim delom „normalan”, odnosno u granicama istorijskih vrednosti.
Sveukupno, od 12 meseci 2024. godine, njih pet bilo je najtoplijih u istoriji merenja u Srbiji: februar, mart, jun, jul i avgust su svi bili rekorderi po visokim temperaturama.
(Blic)