Izvor:HRVOJE POLAN / AFP / Profimedia, Mahmoud ZAYYAT / AFP / Profimedia

Putina pitali hoće li vladati do 2036: Odgovor uzbunio elitu

Izvor: F. R.

16.11.2026.

09:25

RUSIJA danas ima rekordnih 155 milijardera, čije ukupno bogatstvo doseže gotovo 700 milijardi dolara.

Nekoliko sati nakon što je Rusija napala Ukrajinu, 24. februara 2022., ruski predsednik Vladimir Putin okupio je u Kremlju tridesetak najbogatijih Rusa. Sedeli su zbijeni uza zid, sa maskama na licu zbog pandemije, dok je Putin bez maske sedeo na suprotnom kraju velike prostorije. Svojim uobičajenim šifriranim jezikom dao im je do znanja da od njih očekuje podršku ratu i pozvao ih „da pokažu razumevanje za ono što se događa“. Na snimku koju je objavio Kremlj niko od milijardera nije progovorio. Ta ćutnja postala je obeležje ruskih superbogataša, koji su godinama gledali šta se događa onima koji se usude da progovore. Najpoznatiji je primjer Mihaila Hodorkovskog. Tada najbogatiji Rus finansirao je opoziciju i 2003. optužio Putina za korupciju, a zatim je deset godina proveo u zatvoru zbog utaje poreza i prevare. Optužbe je sve vreme poricao.

Posle raspada Sovjetskog Saveza 1991. pojavila se nova klasa ljudi koji su se preko noći obogatili na rasprodaji državne imovine. Nazvani su oligarsima i imali su stvarnu političku moć. Bilo je to vreme „divljih devedesetih“, obeleženo korupcijom i naručenim ubistvima. Putin ih je podredio sebi gotovo odmah nakon što je 2000. došao na vlast, jer moć nije nameravao da deli ni sa kim. Finansijer Bil Brauder, nekad najveći strani investitor u Rusiji, pamti te dane. 

"Sećam se da sam video oligarhe kako hodaju okolo kao da su vlasnici, najarogantnije i najsamouverenije osobe. A onda se pojavio Putin i bilo je jednostavno izvanredno videti kako su se ti navodno alfa mužjaci na steroidima pretvorili u apsolutno podređene, gotovo očajne školarce", rekao je za Bi Bi Si.

BloombergAdria.com

 

Od početka rata Kremlj prema njima vodi politiku štapa i šargarepe. Kritičarima rata oduzeta je imovina, a lojalisti su nagrađeni unosnim državnim ugovorima. Prema Forbsu, Rusija danas ima rekordnih 155 milijardera, čije ukupno bogatstvo doseže gotovo 700 milijardi dolara. Novac ih ipak ne čini srećnim. Kod kuće njime ne mogu da kupe politički uticaj, a analitičar Dmitrij Nekrasov to sažima rečima: "Bogati su jer imaju veze sa Putinom, a ne obrnuto." U inostranstvu su zbog sankcija izopšteni. Ne mogu da lete privatnim avionima, jahte ne mogu da vežu u najboljim evropskim lukama, a nekad omiljena odmarališta za njih su zatvorena.

Zato neki od njih tiho počinju da razmišljaju o vremenu posle Putina. Ništa ne upućuje na njegov skori odlazak ni na lošije zdravlje, ali Putin ima 74 godine. Kad ga je Rojters pitao namerava li da ostane do 2036., odgovorio je: "Samo Bog zna imamo li dovoljno zdravlja".

Ako bi Putin otišao, vlast bi preuzeo premijer Mihail Mišustin. Kako on nema predsedničkih ambicija, nastao bi svojevrstan vakuum moći. Analitičari demokratski razvoj smatraju najmanje verojatnim, jer su demokratske institucije pod Putinom razorene. Novinarka u egzilu Aleksandra Prokopenko kaže da se Rusija „odvikla od standardnih demokratskih procedura“. Moguća je i nova autokratija, ali bi Putinov naslednik barem u početku bio slabiji od njega. Treća je mogućnost povratak oligarhije, u kojoj bi zemljom upravljali moćni elitni klanovi povezani sa krupnim kapitalom, slično kao devedesetih. Upravo to priželjkuje većina tajkuna. Prema rečima Prokopenko, oni bi "želeli da se vrate u vreme kada su ih slušali", kad im nisu oduzimali imovinu i kad su znali pravila igre.

BloombergAdria.com

 

Prokopenko kaže da je već došlo do promene u načinu na koji poslovni ljudi govore o Putinu. Pre su ga zvali "Načalnik" (što se prevodi kao "šef"), kao i "Pervij" ("prvi"), ili njegovim inicijalima "VV" – sve nadimci koji prenose određeni stepen poštovanja. Sada ga zovu "Ded", s onim što Prokopenko naziva "prstohvatom prezira". "Ded" se prevodi kao "stari" ili "deda", a to je puno manje poštovano ime.

Najzanimljiviji signal stigao je od Andreja Melničenka, ''kralja đubriva'' i osmog najbogatijeg Rusa, koji je dao redak intervju za The Economist. U delovima je ponavljao stavove Kremlja, ali se zalagao i za promene koje bi okončale vladavinu jednog čoveka te za veću otvorenost Rusije prema svetu. Prokopenko u tome vidi poziv drugim bogatašima da počnu da govore. Novinar Arkadij Ostrovski, koji je s Melničenkom satima razgovarao, smatra da on nije govorio samo u svoje ime. Mnogi megabogataši, kaže, danas imaju osećaj da su u ''potpunoj slepoj ulici'' u koju je Rusiju doveo rat. Većina posmatrača ipak veruje da je intervju objavljen uz neki oblik odobrenja Kremlja.

Uprkos nezadovoljstvu, tajkuni zasad neće ništa preduzeti. Brauder kaže da su svesni da ne bi preživeli ako bi izazvali Putina, a američki finansijer Majk Kalvi dodaje da bi ih svaki otpor odveo pravo u zatvor i koštao ih imovine. Kad Putin jednog dana ode, najbogatiji Rusi gotovo sigurno će pokušati da vrate nekadašnji uticaj.

(Večernji list)