Nezvani gost neprijatno je iznenadio građane Novog Pazara. Najotrovnija zmija Evrope, poskok, našla se ispred ulaza zgrade u samom centru. Upućeni kažu, prvi put je u grad zalutala otrovnica.

Biolog Eldan Alić navodi da poskok naseljava brdsko-planinske predele hrastove šume, stenovite predele, kamenjare. Pretpostavlja da je ovu zmiju neko ko je bio u prirodi dovezao, jer, kaže, često gmizavci vole toplotu i ulaze u motore i vozila. Kako je najbliža služba zoohigijene u Kraljevu, Novopazarci su sami zbrinuli otrovnicu, javlja RTS.

Iz Veterine Beograd kažu da reaguju na svaki poziv meštana glavnog grada i okoline, iako ima i lažnih uzbuna. Prošle godine na teren su izlazili više od 400 puta, a u prirodno stanište vratili oko 140 zmija.

Foto: RTS printskrin

 

Držanje zmija kao kućnih ljubimaca bez neophodne dozvole

Budimir Grubić, direktor JKP "Veterina Beograd", ističe da područje prestonice Srbije nema otrovnica.

- Ono što je najvažnije za naše podneblje, pričamo o Beogradu i široj okolini, sve su to neotrovnice. Građani mogu da budu potpuno mirni i spokojni što se tiče toga. Sa druge strane, ima i neodgovornih ljudi koji u svojim terarijumima drže otrovnice, drže sve i svašta - dodaje Grubić.

Mnogi nesavesni vlasnici drže zmije kao kućne ljubimce bez neophodne dozvole. Neke od njih nakon zaplene zbrine beogradski Zoološki vrt. Jedna od najčešćih vrsta koja je ugrožena ilegalnom trgovinom je loptasti piton.

- Loptastog pitona je po predanju Kleopatra nosila kao živi nakit. Iako ima izražene šare karakteristične za otrovnice, nije otrovna niti opasna - objašnjava Kristijan Ovari.

Od deset vrsta samo tri otrovnice

U Srbiji živi deset vrsta zmija, od kojih su tri otrovnice - poskok, šarka i šargan, koje se osim šara prepoznaju i po trouglastoj glavi. Od neotrovnica najzastupljeniji su smuk, belouška i ribarica. Kristijan Ovari ukazuje na to da ukoliko se sretnu sa zmijom ljudi u strahu pretpostave najgore.

- To možda i nije toliko loše jer zmije ne treba dirati.

Foto: RTL Danas printskrin

 

Biolog naglašava da su sve nabrojane vrste strogo zaštićene i da po zakonu sledi jako velika kazna za njihovo ubijanje.

Ugrožene su upravo ljudskom delatnošću, njihov životni prostor nestaje i samim tim one odumiru, upozorava Ovari.

A u njihovom životnom prostoru ipak treba paziti na svaki korak, sa sobom poneti štap i lagano ih ukloniti ako se nađu na putu.

Još bolje, zaobići ih.

BONUS VIDEO