Da li ste znali da ste u genetskom smislu u srodstvu sa svakom osobom na planeti? Iako nam nacija, jezik i boja kože često daju utisak velikih razlika, moderna nauka sve više potvrđuje jednostavnu istinu: svi mi potičemo iz jedne velike ljudske porodice.

Foto: Shutterstock, Profimedia

 

Prema velikoj studiji objavljenoj u naučnom časopisu Nature (Ralph & Coop, 2013), istraživači Univerziteta u Kaliforniji su modelirali kako se ljudske loze preklapaju. Rezultat? Svi današnji stanovnici Zemlje dele najmanje jednog zajedničkog pretka koji je živeo pre svega 2.000 do 4.000 godina. Istraživači ovo nazivaju Identical Ancestors Point, odnosno tačka kada svi današnji ljudi imaju iste pretke.

Slične rezultate doneo je i projekat sa Univerziteta Oksford, koji je 2022. objavio najveće "porodično stablo čovečanstva", obuhvatajući preko 3.600 genetskih sekvenci iz 215 populacija širom sveta (Science, Wohns et al., 2022). Studija je mapirala preko 27 miliona zajedničkih predaka, što omogućava praćenje kako smo svi povezani u globalnoj mreži.

Foto: Profimedia

 

Još ranije, čuvena hipoteza „Out of Africa“, potvrđena kroz mitohondrijalnu DNK i Y-hromozomske analize, pokazala je da svi moderni ljudi vode poreklo od jedne populacije koja je pre oko 70.000 godina napustila istočnu Afriku. Dve figure – "mitohondrijalna Eva" i "Y-hromozomski Adam" – predstavljaju najskorije zajedničke pretke po majčinoj i očevoj liniji. One nisu bili prvi ljudi, već najbliži zajednički preci čije su DNK linije preživele do danas.

I što je najupečatljivije – svaka osoba na Zemlji deli 99,9% svoje DNK sa bilo kojom drugom osobom. Ovu činjenicu je potvrdio i projekat Human Genome Project, završen 2003. godine, a kasnije potvrđen i u istraživanjima poput onih objavljenih u Cell (2020), gde je analizirano preko 3.200 celih genoma.

ŽIVOTNA PORUKA

Genetika nas ne samo povezuje na naučnom nivou – već i podseća na dublju istinu: ljudi nisu tako različiti kao što izgleda. Bez obzira na to gde ste rođeni ili koji jezik govorite, negde duboko u vama nosite deo istih predaka kao i svako drugo ljudsko biće.

U vremenu podela, ovo je podsetnik da je naša zajednička sudbina važnija od onoga što nas spolja razlikuje. Nauka danas više nego ikada pokazuje: svi smo zaista – rod.