Nekada velika demonstracija ruske vojne moći, ove godine će parada za Dan pobede biti nešto skromnija. 

Ove subote, 9. maja, na Crvenom trgu neće biti ni vojnih vozila ni kadeta, a izostanak teške tehnike pratiće i neobično mali broj stranih gostiju. Kremlj je smanjeni format proslave objasnio "trenutnom operativnom situacijom", piše Evronjuz.

U vreme boljih odnosa sa Zapadom nakon raspada Sovjetskog Saveza, proslavama Dana pobede prisustvovali su brojni zapadni lideri. Američki predsednik Bil Klinton, britanski premijer DŽon Mejdžor i kanadski premijer Žan Kretjen bili su među gostima 1995. godine.

Deset godina kasnije na paradi je bio DŽordž V. Buš, uz lidere Francuske i Nemačke, a nemačka kancelarka Angela Merkel posetila je Crveni trg 2010. godine. Međutim, nakon događaja na Krimu 2014. i početka rata u Ukrajini, zapadni lideri prestali su da dolaze. Sa početkom sveopšteg rata 2022, spisak gostiju postao je još kraći, a onaj za 2026. godinu najkraći je u modernoj istoriji Moskve.

Foto: Sergey Bobylev/Sputnik/Profimedia

 

Ove subote na Crvenom trgu očekuju se samo dva međunarodna lidera: predsednik Laosa Tonglun Sisulit i malezijski vrhovni vladar sultan Ibrahim. Iako Kremlj istrajava na tome da će prisutan biti i slovački premijer Robert Fico, on je sam potvrdio da ne planira dolazak na paradu.

NJegov zamenik ministra spoljnih poslova Rastislav Čovanec izjavio je kako bi Fico mogao iskoristiti posetu Moskvi da Vladimiru Putinu prenese poruke Volodimira Zelenskog, što je za Kremlj verovatno gori scenario od samog nedolaska.

Foto: Pavel Neubauer/TASR/Profimedia

 

Svoj dolazak potvrdili su Badra Gunba iz Abhazije i Alan Gaglojev iz Južne Osetije, regiona nad kojima je Moskva preuzela kontrolu nakon 2008. godine.

Kao i svake godine, na paradi će biti i beloruski lider Aleksandar Lukašenko, čiji status „stranog vođe“ EU i SAD ne priznaju.

Foto: east2west news/WillWest News/Profimedia

 

Prisustvovaće i delegacija Republike Srpske predvođena bivšim predsednikom entiteta Miloradom Dodikom, kome je u BiH izrečena šestogodišnja zabrana obavljanja dužnosti.

Foto: ELVIS BARUKCIC/AFP/Profimedia

 

Suočen sa praznim tribinama, Kremlj tvrdi da niko nije ni bio pozvan. Pomoćnik Vladimira Putina, Jurij Ušakov, izjavio je da pozivnice stranim liderima nisu ni slate.

- Za razliku od prošle godine, namerno nismo pozivali strane goste na proslave - rekao je on.

Foto: Mikhail Metzel/Zuma Press/Profimedia

 

Ipak, neki nedolasci bole više od drugih. Jermenski premijer Nikol Pašinjan poručio je da neće doći u Moskvu, i to nedugo nakon što je u Jerevanu ugostio desetine stranih lidera na samitu Evropske političke zajednice, demonstrirajući međunarodnu podršku Jermeniji.

Međutim, Moskvu nije razljutio Pašinjanov muzički nastup sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom, već dolazak ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog u Jermeniju, zemlju koja se dugo smatrala najbližim ruskim saveznikom na Južnom Kavkazu. Zbog posete Zelenskog, Moskva je pozvala jermenskog ambasadora na razgovor, a rusko Ministarstvo spoljnih poslova ocenilo je pružanje platforme ukrajinskom predsedniku „kategorički neprihvatljivim“.

Portparolka Marija Zaharova optužila je Jermeniju, „prijateljsku, bratsku zemlju“, da ugošćuje „teroristu“ te upitala: Na čijoj ste strani istorije? 

Foto: AA/ABACA/Abaca Press/Profimedia

 

Pašinjan je odgovorio izjavom da Jermenija „nije saveznik“ Rusije u ratu protiv Ukrajine, dodavši da na paradu ne dolazi zbog predizborne kampanje za parlamentarne izbore 7. juna.

Bez stranih lidera i teške vojne opreme, Moskva je odlučila da sakrije od sveta ostatke svoje nekadašnje vojne moći. Kremlj je stranim medijima opozvao prethodno izdate akreditacije, navodeći kao razlog „promenu formata događaja zbog situacije“.

Pristup će imati samo ruski državni mediji, no prema glasinama sa ruskih Telegram kanala, uobičajeni prenos parade uživo biće odložen. To je praksa za događaje pod bezbednosnom pretnjom, koja emiterima omogućava da izbegnu prikazivanje eventualnih incidenata. Kako bi se sprečilo nezavisno izveštavanje, danima uoči proslave uvedena su i stroga internet ograničenja.

Foto: Sergey Bobylev/Sputnik/Profimedia

 

Ukrajinski faktor i strah od nepoznatog

Nakon što je Rusija u sredu odbila ukrajinski predlog o primirju, Kijev je upozorio Moskvu da će na napade Kremlja „odgovoriti istom merom“.

Neizvesnost oko mogućih planova Kijeva za 9. maj navela je Moskvu na pretnje ne samo Ukrajini, već i evropskim zemljama.

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je diplomatske misije da evakuišu osoblje iz Kijeva uoči proslave zbog, kako je navedeno, „neizbežnog osvetničkog udara“ ruskih snaga.

Foto: Bruno Press/ABACA/Abaca Press/Profimedia

 

Uprkos pretnjama, strane vlade signalizirale su da ne planiraju da smanjuju svoje diplomatsko prisustvo u Ukrajini. Zelenski je u četvrtak izjavio da su neke Moskvi prijateljske zemlje kontaktirale Ukrajinu u vezi sa planovima svojih zvaničnika da prisustvuju paradi.

- Čudna želja... ovih dana. Ne preporučujemo to - rekao je on, ne pojašnjavajući šta bi se u subotu moglo dogoditi.

BONUS VIDEO: