Vesna, koja živi u naselju Omanjska, za sebe kaže da je više kolekcionarka nego klasična poljoprivrednica. Na svom imanju uzgaja brojne retke sorte paradajza, paprika i drugih kultura koje se ne mogu često videti u Bosni i Hercegovini.
- Trenutno skidam zaperke sa najskuplje paprike na svetu – Ahi Čarapite, divlje peruanske paprike sa sitnim žutim plodovima. Evo, ova je već zametnula - rekla je Vesna Bošnjak u reportaži za bhrt.ba.
Ova južnoamerička sorta poznata je po visokoj ceni, posebno kada se prodaje u sušenom obliku.
- Na američkom tržištu kilogram suve Ahi Čarapite košta oko 20.000 dolara. Koristi se uglavnom u dekorativne svrhe, naravno da je jestiva, ali se tako najčešće upotrebljava u elitnim restoranima. Nažalost, ja za nju nemam tržište po toj ceni, što mi je jako žao. Inače ne bih radila ni malinu ni borovnicu - kazala je Vesna.
Foto: Jutjub printskrin/BHRT - Radiotelevizija Bosne i Hercegovine
Osim paprike, u njenim plastenicima raste i veliki broj sorti paradajza koje nisu uobičajene u domaćem uzgoju. Marokanska menta, medveđa šapa, džinovsko volovsko srce i babuškina tajna samo su neke od kultura koje se mogu pronaći na njenom imanju. Ono što proizvede, Vesna uglavnom i prerađuje.
Pročitajte još
Ni sama, kaže, više ne zna tačan broj svega što uzgaja.
- Ne znam, ne bih mogla baš sve da izbrojim. Paprika ima 70 do 80 sorti, paradajza sigurno više od 230. Više ih i ne brojim. Volim da imam egzotične sorte, svašta – od začinskog bilja do povrća i voća - rekla je.
Vesnino gazdinstvo nalazi se u usorskom naselju Omanjska, mestu iz kog su se mnogi mladi ljudi iselili u potrazi za poslom u inostranstvu. Upravo zbog nedostatka radne snage, kaže, ne planira da širi proizvodnju.
Foto: Jutjub printskrin/BHRT - Radiotelevizija Bosne i Hercegovine
- Pre je sve ovo bilo pod malinom, četiri duluma (jedan dulum iznosi 10 ari) bila su pod malinom. Ipak, s obzirom na to da nema radne snage, radim onoliko koliko mogu. Imam dva plastenika, dulum maline, stotinu grmova borovnice, uz to te sitnice po grmovima i to je to - objasnila je.
Proizvodi pre svega za svoju porodicu, a deo roda prodaje na kućnom pragu, poljoprivrednim sajmovima i putem društvenih mreža. Ipak, ističe da se mali proizvođači teško nose sa brojnim problemima, posebno kada izostane pomoć nadležnih.
- Seljak nema nikakvu podršku, ni mi mali ni oni veliki, vrlo malo. Kao prvo, nismo obeštećeni. U sezoni 2024/2025. dva plastenika su mi bila uništena. Opština nije proglasila ni elementarnu nepogodu, a kamoli da te neko pita treba li ti neki oblik podrške. Šta više da kažem - rekla je Vesna.
Uprkos problemima sa kojima se suočavaju domaći proizvođači, Vesna se i ove godine priprema za preradu novog roda. Na njenom imanju tako će se i dalje uzgajati i standardne kulture, ali i one retke sorte koje njen plastenik čine drugačijim od većine drugih.