- Naduvene, procurele, probušene i jako udubljene konzerve ne treba otvarati ni kušati.
- Rok trajanja nije jedino merilo - izgled i stanje ambalaže takođe su važni za bezbednost hrane.
- Poseban oprez potreban je zbog botulizma, čiji toksin ne mora promeniti miris, ukus ili izgled hrane.
Konzervirana hrana mnogima je nezaobilazan deo kućnih zaliha jer je praktična, povoljna i može dugo da stoji u ostavi. Ipak, datum otisnut na ambalaži nije jedina stvar koju treba proveriti pre otvaranja. Izgled konzerve može otkriti da njen sadržaj više nije bezbedan za jelo, čak i kada rok trajanja još nije istekao.
Naduvena, probušena, zarđala ili jako udubljena konzerva može ukazivati na oštećenje zaštitnog spoja i moguću kontaminaciju hrane. Stručnjaci zato savetuju da se sumnjive konzerve ne otvaraju, ne kušaju i ne koriste za pripremu obroka.
Naduvena konzerva je veliki znak upozorenja
Ako su poklopac ili dno konzerve izbočeni prema spolja, takav proizvod ne bi trebalo koristiti. Naduvavanje može nastati zbog stvaranja gasova unutar ambalaže, što može biti povezano sa razmnožavanjem mikroorganizama ili kvarenjem hrane.
Američka služba za bezbednost hrane USDA upozorava da se hrana ne sme koristiti iz ambalaže koja curi, koja je naduvena ili jako udubljena. Isto važi za napukle tegle, kao i za poklopce koji su labavi ili ispupčeni.
Čak i kada hrana nakon otvaranja izgleda ili miriše normalno, to nije garancija da je bezbedna. Neke opasne materije ne moraju promeniti ukus, izgled ni miris proizvoda, zbog čega sumnjivu hranu nikada ne treba probati "samo da proverite" da li je dobra.
Pročitajte još
Foto: Kitch Bain / Alamy / Profimedia
Oprez sa dubokim udubljenjima
Malo i plitko udubljenje na sredini konzerve najčešće je samo estetsko oštećenje. Međutim, duboka udubljenja, posebno ona na ivicama, šavovima i spojevima, mogu narušiti hermetičko zatvaranje ambalaže.
Šavovi su posebno osetljivi jer upravo oni sprečavaju ulazak vazduha, vlage i bakterija. Ako je konzerva jako udubljena na gornjoj ili donjoj ivici, sigurnije je baciti je ili vratiti u prodavnicu.
Duboko udubljenje može napraviti sitnu pukotinu kroz koju mikroorganizmi mogu dospeti u konzervu, čak i kada oštećenje nije lako vidljivo golim okom. Stručne smernice za procenu oštećenih konzervi posebno izdvajaju ambalažu koja curi, ima rupice ili je naduvena kao nebezbednu za upotrebu.
Rđa nije uvek bezazlena
Površinska rđa koju je moguće lako obrisati prstom ili papirnim ubrusom obično ne znači da je sadržaj automatski pokvaren. Međutim, jaka i duboka korozija može istanjiti metal i stvoriti male rupice kroz koje vazduh i bakterije mogu dospeti do hrane.
Ako je konzerva izrazito zarđala, ako se metal ljušti ili ako se na ambalaži vide sitne rupice, proizvod treba baciti. Takođe, ako nakon otvaranja primetite rđu sa unutrašnje strane konzerve, hranu nemojte jesti.
Konzerve je zato najbolje držati na hladnom, suvom i tamnom mestu, dalje od izvora toplote, pare i vlage. Prostor ispod sudopere ili pored šporeta nije idealan jer vlaga i promene temperature mogu ubrzati propadanje ambalaže.
Foto: Depozitfoto/Photosiber
Bacite konzervu ako curi
Svako curenje znači da ambalaža više nije potpuno zatvorena. Čak i vrlo mala količina tečnosti oko spoja, poklopca ili dna konzerve razlog je za oprez.
Proizvod takođe ne treba koristiti ako je ambalaža lepljiva, iako ne možete odmah da pronađete mesto iz kojeg je sadržaj iscurio. Curenje može omogućiti ulazak mikroorganizama, dok istovremeno hrana iz konzerve može kontaminirati druge namirnice i površine u ostavi.
Sumnjivu konzervu najbolje je staviti u dodatnu kesu, dobro je zatvoriti i baciti tako da njen sadržaj ne dođe u dodir sa ljudima, životinjama ili drugim namirnicama, piše 24sata.hr.
Šta ako tečnost prska pri otvaranju?
Ako prilikom otvaranja iz konzerve naglo izađu tečnost ili pena, sadržaj nemojte jesti. Isto važi ako primetite neuobičajenu boju, buđ, zamućenu tečnost ili jak i neprijatan miris.
Blago šištanje pri otvaranju nekih vakuumiranih proizvoda ne mora nužno značiti kvarenje, ali snažno prskanje, penjenje ili izlazak sadržaja pod pritiskom ozbiljan su znak upozorenja. USDA upravo curenje, naduvenost i prskanje sadržaja pri otvaranju navodi kao znakove zbog kojih konzervu ne treba koristiti.
Nemojte se naginjati direktno iznad sumnjive konzerve niti je mirisati izbliza. Površine koje su došle u dodir sa njenim sadržajem treba temeljno očistiti.
Najveća opasnost je botulizam
Jedan od razloga zbog kojih se oštećena konzervirana hrana smatra potencijalno opasnom jeste botulizam, retko, ali veoma ozbiljno trovanje izazvano toksinom bakterije Clostridium botulinum.
Ova bakterija može stvarati toksin u okruženju sa veoma malo kiseonika, kakvo postoji u nepravilno proizvedenoj ili oštećenoj hermetički zatvorenoj ambalaži. Rizik je posebno povezan sa nepravilno pripremljenom domaćom zimnicom i konzerviranom hranom sa niskom kiselošću, poput mesa, ribe, mahunarki i određenog povrća.
Važno je znati da se botulinum toksin ne mora prepoznati po mirisu, ukusu ili izgledu hrane. Zato nikada ne treba kušati sumnjiv sadržaj kako biste proverili da li je još dobar.
Foto: Tatjana Urosevic / Panthermedia / Profimedia
Rok trajanja nije jedini kriterijum
Datum "najbolje upotrebiti do" uglavnom se odnosi na period tokom kojeg proizvod zadržava očekivani kvalitet, ukus, teksturu i hranljivu vrednost. Neoštećena i pravilno skladištena konzervirana hrana može ostati upotrebljiva i nakon tog datuma, iako kvalitet vremenom može opadati.
Međutim, ako je ambalaža naduvena, oštećena, probušena, jako zarđala ili curi, činjenica da rok još nije istekao ne znači da je hrana bezbedna.
S druge strane, nije svako malo udubljenje automatski razlog za bacanje. Plitko oštećenje na sredini konzerve, daleko od ivica i šavova, najčešće ne narušava bezbednost proizvoda, pod uslovom da nema curenja, rđe ni naduvavanja.
Proverite konzerve već u prodavnici
Pre nego što proizvod stavite u korpu, dobro pregledajte gornju i donju ivicu, bočne strane i spojeve. Nemojte kupovati konzerve koje su:
- naduvene ili izbočene
- jako ili duboko udubljene
- oštećene uz ivicu ili šav
- probušene ili napukle
- lepljive ili cure
- snažno zarđale.
Ako konzervu slučajno ispustite kod kuće i nastane duboko udubljenje, posebno uz spoj ili ivicu, sigurnije je ne koristiti je. Kada niste sigurni da li je oštećenje bezazleno, važi jednostavno pravilo: bolje je baciti jednu konzervu nego rizikovati ozbiljno trovanje hranom.
Kako čuvati konzerviranu hranu?
Konzerve čuvajte na suvom, hladnom i provetrenom mestu, idealno na stabilnoj sobnoj temperaturi. Izbegavajte prostore izložene suncu, visokoj temperaturi, smrzavanju ili velikoj vlazi. USDA takođe savetuje da se konzerve ne drže iznad šporeta, ispod sudopere ili na mestima izloženim velikim temperaturnim promenama.
Starije proizvode stavite u prednji deo police kako biste ih prvo iskoristili, a nove iza njih. Povremeno pregledajte zalihe i uklonite sve konzerve na kojima su se pojavili znaci korozije, curenja ili deformacije.
Nakon otvaranja ostatke hrane prebacite u čistu posudu sa poklopcem i stavite u frižider. Ne ostavljajte otvorenu konzervu dugo na sobnoj temperaturi.
Najvažnije je zapamtiti da datum na ambalaži nije jedino merilo bezbednosti. Izgled konzerve može otkriti problem koji je mnogo ozbiljniji od isteka roka – zato naduvene, propusne i jako oštećene proizvode nemojte otvarati ni jesti.
(Lepa i Srećna)