Vuk Stefanović Karadžić zabeležio je u "Srpskim narodnim poslovicama" sledeće:
- Ostao kao brabonjak na cjedilu. Đe koja se ovca i koza pobrabonja u muzlici kad je muzu, pa kad se mlijeko procjedi, brabonjci ostanu na cjedilu. Mjesto brabonjak govori se i druga riječ.
Prvobitni smisao ovog izraza, bio je u poređenju: "ostati napušten i osramoćen, kao brabonjak na cedilu" (da umesto brabonjak ne napišemo ružniju reč).
Kasnije je izraz skraćen, pa se govori samo ostati na cedilu, u već rečenom značenju, koje je u "Rečniku Matice srpske" ilustrovano primerom iz dela Stevana Sremca: "i tako frajla Jula ostala na cedilu".
Foto: D. Karadarević
Pored ostati na cedilu, u našem jeziku postoji i izraz ostaviti koga na cedilu, sa značenjem: "izdati, izneveriti koga", "napustiti koga" i sl.
Tako se za izigrana čoveka, koji je ostavljen u teškoj situciji, kad mu je pomoć bila najpotrebnija, obično kaže da je "ostavljen na cedilu", istaknuto je u knjizi Milana Šipke "Zašto se kaže?"
Primera upotrebe ovog izraza ima mnogo, i u medijima i u običnom, svakodnevnom govoru. To nije ni čudno, jer pri današnjem stanju morala nije redak slučaj da nekoga na pravdi boga ostave na cedilu, ili da, sticajem okolnosti, sam, kao brabonjak, ostane na cedilu.
BONUS VIDEO:
