KOME SMETA ĆIRILICA U CG? Udari uterivača novog identiteta

Meseci prolaze, a odgovora na pismo koje je profesor srpskog jezik Veselin Matović uputio ministarkama kulture i prosvete Tamari Vujović i Anđeli Jakšić Stojanović - nema! Tako je pitanje imena srpskog jezika i dalje otvoreno u Crnoj Gori, dok su đaci i studenti ostali taoci nastavnih programa i udžbenika.- Ne verujem da će mi odgovoriti na brojna pitanja koja sam im postavio. Pravo da vam kaže kako vreme prolazi sve sam više uverenja da odgovor neće nikada stići, kaže za &quot;Novosti&quot; Matović koji je jedan od 27 profesora koji su 2004.godine stali u odbranu imena srpskog jezika.Matović: &quot;Nije daleko vreme kada će ime srpskog jezika nestati i iz pamćenja budućih generacija&quot;Svih ovih godina on ukazuje da zbog nakaradnog naziva glavnog nastavnog predmeta, ime srpskog jezika naprasno nestaje iz rečnika školske omladine.Foto: V. Kadić- Godina za godinom, generacija za generacijom - nije daleko vreme kada će ime srpskog jezika nestati ne samo iz vokabulara nego i iz pamćenja budućih generacija - navodi se u pismu profesora Matovića.Pri odlučivanju o jeziku i njegovom zvanju, nastavlja profesor, glas bilo kog za to nestručnog poslanika postaje važniji od glasa bilo kog stručnjaka, lingviste, akademika ili mišljenja celih naučnih institucija, univerziteta i akademija nauka.Crnogorski prvi, svi ostali...Donošenjem Ustava 2007.godine crnogorski jezik je promovisan kao &quot;službeni jezik&quot;, odnosno kao &quot;državni&quot;, a svi ostali -srpski, hrvatski, bosanski i albanski to nisu. U čemu je razlika između &quot;službenog&quot; jezika i onoga u &quot;službenoj upotrebi&quot; i zašto je prvi &quot;državni&quot;, a drugi to nije, nikada niko nije utvrdio. Kako kaže profesor Miloš Kovačević: Po tome je &quot;crnogorski&quot; verovatno jedini od svih u ustavu zapisanih jezika u svetu &quot;službeni jezik&quot;, ali ne i &quot;jezik u službenoj upotrebi&quot;.Slično je i sa ćirilicom. Profesor i za taj problem ima stav koji je sopštio u vrednoj knjizi &quot;Ćirilica i latinogorica&quot; iznoseći na videlo sve ono što je potiralo ovo pismo u minulim decenijama i godinama. Nažalost, taj problem je aktuelan i danas, iako u nešto manjoj meri.Foto: Z. Jovanović&quot;Ovde je pismo, kao nigde u svetu, postalo i politička, i ideološka determinanta&quot;- Vezujući u praksi latinicu s crnogorskim jezikom, a ćirilicu za srpski, uterivači novog crnogorskog identiteta prinudili su Srbe i govornike srpskog jezik da se gotovo u potpunosti okrenu ćirilici. Nećete više naći nijednog autora u Crnoj Gori koji se drži srpskog jezičkog identiteta, a da svoje delo štampa latinicom, kao što nema ni onih s drugačijom jezičkom legitimcijom, koji za taj posao koriste ćirilicu, kaže Matović.Profesor pojašnjava da, ako, recimo, tražite u Crnoj Gori da vam lična karta bude napisana na srpskom jeziku, to znači da će vam, po Zakonu o ličnim ispravama, ime i prezime biti upisani ćirilicom, a svi ostali podaci latinicom, što bi trebalo da znači &quot;crnogorskom kao službenom&quot; ili &quot;državnom&quot;.UmrliIAKO su obvesti o smrti pisani isključivo na latinici, u novije vreme i to je promenjeno. Nacionalni Crnogorci, pristalice bivšeg režima to čine na latinici. Pojedini su čak &quot;proterali&quot; krst sa umrlice postavljajući na njemu državni grb! Srbi su jedino ostali dosledni -krstu i ćirilici.- Nećete više naći nijednog autora u Crnoj Gori koji se drži srpskog jezičkog identiteta a da svoje delo štampa latinicom, kao što, opet, nema ni onih s drukčijom jezičkom legitimacijom koji za taj posao koriste ćirilicu. Tako je ovde pismo, kao nigde u svetu, postalo i nacionalna, i jezička, i politička, i ideološka, pa i estetska determinanta, zaključuje Matović.Veliša KadićFoto: Promo

KOME SMETA ĆIRILICA U CG? Udari uterivača novog identiteta

Vaš komentar

Nema komentara