Najčudniji "front" u ratu RUS i UKR: 15.000km od Donbasa

Kao potpisnice Ugovora o Antarktiku iz 1959. godine i pravnog sistema koji iz njega proizilazi, a koji nalaže isključivo mirnodopske aktivnosti na kontinentu bez autohtonog stanovništva, uz strogu zabranu militarizacije, Kijev i Moskva su taj forum pretvorili u poligon za nadmudrivanje i nadjačavanje.Uoči sastanka 58 država potpisnica, koji se 11. maja održava u Hirošimi, raspravljaće se o nizu pitanja &ndash; od izlova ribe u Južnom okeanu i antarktičkog turizma do rudarenja na prirodnim resursima bogatom kontinentu. Novinsko-politički portal Politikoistražio je u tom kontekstu ovajretko pominjani neobičan, ali važanfrontu ratu Ukrajine i Rusije, koji traje od kraja februara 2022. godine.Od Faradeja do VernadskogUkrajinsko prisustvo na najhladnijem kontinentu vuče korene iz sovjetskog doba, kada su ukrajinski stručnjaci činili važan deo polarnih ekspedicija Sovjetskog Saveza, jednog od 12 prvobitnih potpisnika Ugovora o Antarktiku.Međutim, raspadom države 1991. godine svih dvanaest istraživačkih stanica pripalo je Rusiji. Ukrajina je tako preko noći ostala bez baze, iako je imala vrhunski obučen kadar spreman za rad. Uprkos tome, Ugovoru je pristupila 28. oktobra 1992. godine.Preokret se dogodio 1996. godine zahvaljujući dogovoru sa Ujedinjenim Kraljevstvom. Britanci su tada odlučili da predaju svoju istraživačku stanicu Faradej Ukrajini za simboličnu jednu funtu. This day, 30 years ago..🇬🇧 London, spring 1993, morning. Ukrainian Ambassador to the UK, scientist Serhiy Komisarenko saw an announcement in the mail from the British Antarctic Survey (BAS) that it plans to sell its Faraday Antarctic Station.💬 &quot;I immediately thought: how&hellip; pic.twitter.com/SgmohwUdWL&mdash; National Antarctic Scientific Center 🇺🇦 (@nasc_ua) July 20, 2025Glavni uslov primopredaje bio je nastavak merenja u atmosferi, koja se na toj lokaciji kontinuirano sprovode od 1947. godine. Ukrajina je bazu preimenovala u Vernadski, po prvom predsedniku nacionalne akademije nauka, mineralogu Volodimiru Vernadskom.Posedovanje sopstvene baze omogućilo je Ukrajini institucionalni napredak. Osam godina nakon preuzimanja stanice, 2004. godine, stekla je pravo glasa na redovnim sastancima.Time je Ukrajina od posmatrača postala punopravna članica koja direktno odlučuje o svim ključnim pitanjima upravljanja kontinentom.U godinama koje su usledile, Ukrajina je proširila svoje kapacitete, a 2021. godine kupila je i sopstveni ledolomac Noosfera.Ipak, početak rata u februaru 2022. godine drastično otežavarad programa. Iako su logistika i putovanja naučnika iz ratom zahvaćene domovine postali izuzetno komplikovani, baza Vernadski i danas kontinuirano radi kao ključna tačka ukrajinske nauke i diplomatije, pišePolitiko.🇦🇶🇺🇦 The annual crew rotation at Vernadsky Station has been completed. The 31st Ukrainian Antarctic Expedition has fully commenced operations at the station, whilst the 30th UAE has set off for home.A long journey lies ahead for the polar explorers. First, r/v &lsquo;Noosfera&rsquo;, will&hellip; pic.twitter.com/vU9WOQKalo&mdash; National Antarctic Scientific Center 🇺🇦 (@nasc_ua) March 26, 2026IzolacijaBazu Vernadski vodi meteorološkinja Anželika Hančuk. Rođena je 1994. u Kijevu, a nakon studija meteorologije i rada u nacionalnom prognostičkom centru odlučila se za odlazak na Antarktik.Rat u domovini zatekao ju je usred pakovanja kofera za let prema Čileu. Uprkos novoj stvarnosti i strahu da li će njihova država uopšte postojati kada se vrate, Hančuk i njene kolege odlučili su da nastave sa ekspedicijom.Smatrali su da je održavanje celogodišnje prisutnosti ključno, pogotovo jer bi prekid rada baze na samo jednu godinu značio njen trajni gubitak.🤵&zwj;♀ For the first time, the female specialist will be a base commander of the annual expedition team to the Vernadsky base.Meteorologist Anzhelika Hanchuk will become the head of the 31st Ukrainian Antarctic Expedition (UAE) for 2026-2027.Anzhelika has previously worked at&hellip; pic.twitter.com/C1jg8iEdgk&mdash; National Antarctic Scientific Center 🇺🇦 (@nasc_ua) January 21, 2026Put ih je vodio autobusom do Poljske, a deset dana nakon početka rata poleteli se iz Varšave prema Čileu kako bi se ukrcali na brod Noosfera. Dolaskom u bazu, Hančuk i njen tim od četrnaestoro ljudi,sastavljen od meteorologa, geofizičara, biologa i tehničkog osoblja.uspostavili su dnevnu rutinu održavanja stanice i istraživanja.Iako su na Antarktiku izolacija i udaljenost uobičajeni, rat je taj osećaj dodatno pojačao. Zbog loše i nepouzdane internet veze vesti do njih stižu tek u fragmentima. Održavanje antarktičkog programa u vreme dok je zemlja u ratu zahteva od ljudi mnogo više nego u normalnim okolnostima, naglasila je Hančuk, dodajući da je njena misija pomoć domovini upravo kroz očuvanje ovog programa.- Zaustaviti rad baze na samo jednu godinu i potom ga pokušati ponovo pokrenuti jednostavno je nemoguće -pojasnila je meteorološkinja.Foto: Depositphotos/erectusTiha diplomatijaNakon početka rata, zemlje saveznice odmah su ponudile pomoć u održavanju baze Vernadski. Britanci su ponudili snabdevanje hranom i gorivom, dok je Poljska prekinula saradnju sa Rusijom i počela da koristi ukrajinski brod Noosfera za prevoz svojih naučnika, objavio je Politiko.Ipak, političke napetosti unutar Antarktičkog ugovora postale su neizbežne. Na sastanku u Berlinu, kada je ruska delegacija pokušala da opravda rat, predstavnici 25 zemalja su u znak protesta napustili dvoranu. Takva situacijapretvorila je međunarodnu saradnju u apsurdnu svakodnevicu.Dok obeležava tri decenije u bazi Vernadski, Ukrajina koristi nauku kao alat tihe diplomatije i meke moći. Kroz istraživačke sporazume, baza je otvorila vrata naučnicima iz zemalja poput Meksika i Kolumbije, koje su u ratu ostale službeno neutralne.Foto: Depositphotos/IuriiKljučnu ulogu u tome ima brod Noosfera, koji se od početka ratanije vratio u Odesu, već služi kao važno prevozno sredstvo u regionu sa ograničenom logistikom.Nudeći svoje resurse drugima, Ukrajinapostaje ravnopravan partner koji pruža podršku. Kako kaže portparolka ukrajinskog antarktičkog programa Olena Maruševska, kroz zajednički rad na izolovanom kontinentu kolege iz celog sveta počinju da razumeju njihovu borbu.&quot;Vojni pingvini&quot;Druga zima u bazi Vernadski za Anželiku Hančuk donela je nove izazove. Iako je internet sada brži i pouzdaniji, to je za ekspediciju dvosekli mač.Članovi tima na svojim telefonima drže aktivnu aplikaciju za vazdušne uzbune kako bi u svakom trenutku znali kada su njihove porodice u opasnosti. Strah prate i zvučne asocijacije. Kada začuje grmljavinu lavine ili pucanje ogromnih glečera, Hančuk se instinktivno vraća zvuku projektila koji pogađaju Kijev.🐧❄️ And all of this is the truth.Except that we are not talking about real penguins but about the polar explorers of the Vernadsky base. They replaced microscopes, loggers, and other scientific instruments with weapons. Since then, they have been called &quot;military penguins.&quot;&hellip; pic.twitter.com/Bdr5AEgV07&mdash; National Antarctic Scientific Center 🇺🇦 (@nasc_ua) September 29, 2025Ta veza sa bojištem nije samo emocionalna nego i vrlo stvarna. Od početka rata 32 polarna naučnika i zaposlenih ubazi, neformalno poznatih kao &quot;vojni pingvini&quot;, pridružilisu se ukrajinskoj vojsci, a osmoro ih je teško ranjeno.Među njima je i dizel-električar Jurij Lišenko. Nakon što mu je 2024. godine zbog povrede od mine amputiran deo noge, Lišenko se sa protezom vratio na Antarktik na svoju petu ekspediciju.Dok dani postaju kraći, a turistički brodovi nestaju, četrnaestoro Ukrajinaca ostaje u potpunoj izolaciji. Za Hančuk te su žrtve nužne zbog međunarodnog položaja njene zemlje.- To nam daje pravo da se naš glas čuje. Sedeti za istim stolom znači da je i naše mišljenje važno -zaključila je Hančuk.Javna tajnaNakon početka rata u Ukrajini 2022. godine, duboka podela unutar Antarktičkog ugovora prerasla je u potpunu paralizu.S jedne strane nalazi se zapadni blok koji zagovara strožu zaštitu životne sredine, dok s druge Rusija i Kina sistematski blokiraju inicijative poput proglašenja carskih pingvina ugroženom vrstom.Foto: Depositphotos/GentooRat je ujedno postao povod da se javno progovori o navodnom ruskom traganju za naftom i gasom, što je, prema pisanju lista Politiko,godinama bila javna tajna, iako je vađenje resursa na Antarktiku strogo zabranjeno.Diplomatska slika dodatno se zakomplikovala povratkom Donalda Trampa u Belu kuću. Sjedinjene Države prestale su da učestvuju u neformalnoj grupi Prijatelji Ukrajine, kritikujući &quot;politizaciju&quot; sastanaka i tražeći povratak isključivo tehničkim pitanjima. Za ukrajinski tim, međutim, politika je neodvojiva od preživljavanja.Uoči novih susreta, fokus ukrajinskih zvaničnika nije na zakonodavnim pomacima, već na sudbini Leonida Pšeničnova. Ovaj 70-godišnji morski biolog uhapšen je na Krimu pod optužbom za veleizdaju. Ruske vlasti terete ga da je svojim zagovaranjem zaštićenih morskih područja potkopavao ruski izlov.BONUS VIDEO:

Najčudniji "front" u ratu RUS i UKR: 15.000km od Donbasa

Vaš komentar

Nema komentara