Nakon pretnji IRG, Teheran istovremeno cilja energetska postrojenja širom Bliskog istoka, uključujući najveću rafineriju nafte u Saudijskoj Arabiji, postrojenje za tečni prirodni gas u Kataru i veliku rafineriju u Kuvajtu.

Takvi potezi povećavaju cene energije, a cene nafte i tečnog prirodnog gasa takođe rastu. Ormuski moreuz je uski morski prolaz kod obale Irana. Skoro 20 procenata svetske potrošnje nafte prolazi kroz njega, što ga čini ključnom tačkom u globalnoj trgovini energijom.

Visoki zvaničnik Iranske revolucionarne garde general Sardar DŽabari juče je rekao da je moreuz zatvoren i da će Iran, kako je navedeno, „spaliti te brodove“ ako neko pokuša da prođe.

DŽabari je takođe izjavio da će svi naftovodi biti napadnuti i da „ni kap nafte neće napustiti region“.

Foto: Vikipedija/Javno vlasništvo

 

A da je Iran ozbiljan, pokazuje i tanker „Ate Nova“ pod honduraškom zastavom koji gori nakon napada dronom.

DŽabari je upozorio da će cena barela nafte u narednim danima dostići 200 dolara.

Cene nafte su porasle treći dan zaredom u utorak nakon što je Iran zapretio da će pucati na svaki brod koji pokuša da prođe kroz Ormuski moreuz.

Cena sirove nafte marke Brent iz Severnog mora porasla je jutros za 4,5 odsto na 81,3 dolara po barelu.

Kina poziva na prekid vojnih operacija

Zatvaranje prolaza moglo bi da razljuti Kinu, koja je najveći svetski uvoznik sirove nafte i najveći kupac iranske nafte.

Na redovnoj konferenciji za novinare u utorak, portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova je rekao:

- Kina poziva sve strane da odmah prekinu vojne operacije, spreče dalju eskalaciju tenzija, očuvaju bezbednost plovidbe kroz Ormuski moreuz i izbegnu nanošenje veće štete globalnoj ekonomiji.

Na osnovu analize Međunarodne agencije za energiju na osnovu podataka Keplera, Kina preko Ormuskog moreuza uveze preko 4 miliona barela nafte dnevno. 

Foto: Depositphotos

 

Podsetimo, analitičari su ranije upozorili da bi duže zatvaranje Ormuskog moreuza moglo da izazvove ozbiljan cenovni šok.

Evropa je posebno izložena ovom riziku, jer su zalihe gasa trenutno niže nego što je uobičajeno za ovo doba godine, a evropske zemlje moraju tokom leta da uvezu velike količine tečnog prirodnog gasa kako bi obnovile rezerve za sledeću zimu, što ih čini ranjivim na globalne poremećaje.

Cene prirodnog gasa u Evropi naglo su porasle danas, pri čemu su referentni fjučersi skočili i do 28 odsto nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku i prekida brodskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz, što je izazvalo  strah od ozbiljnog poremećaja globalnog snabdevanja energentima, piše RT Balkan.

Tankeri su tokom vikenda uglavnom prestali da prolaze kroz ključni moreuz između Irana i Omana kojim se transportuje oko petina svetskog izvoza tečnog prirodnog gasa (LNG), prenosi Blumberg.

Foto: Depositphotos

 

Takođe, energetska kompanija „Katar enerdži“ saopštila je da je obustavila proizvodnju tečnog prirodnog gasa (LNG) i pratećih proizvoda, nakon izraelskih napada na njena postrojenja u Ras Lafanu i Mesaidu.

Pored toga, porasle su i cene nafte, što dodatno ukazuje na zabrinutost tržišta zbog mogućeg poremećaja energetskih tokova.

Evropa je posebno izložena ovom riziku, jer su zalihe gasa trenutno niže nego što je uobičajeno za ovo doba godine. Grejna sezona se bliži kraju, ali evropske zemlje moraju tokom leta da uvezu velike količine tečnog prirodnog gasa kako bi obnovile rezerve za sledeću zimu, što ih čini ranjivim na globalne poremećaje.

Analitičari upozoravaju da bi duže zatvaranje Ormuskog moreuza moglo da izazove ozbiljan cenovni šok. Prema proceni banke Goldman Saks, jednomesečni prekid transporta kroz ovaj prolaz mogao bi da udvostruči cena gasa u Evropi.

Situacija predstavlja najveći potencijalni rizik za tržište gasa od početka sukoba u Ukrajini 2022. godine, koji je već izazvao velike promene u globalnim energetskim tokovima.

Foto: Vikipedija/Javno vlasništvo

 

Najveći deo LNG iz Persijskog zaliva ide ka Aziji, ali svaki poremećaj povećava konkurenciju za alternativne izvore, što automatski podiže cene i u Evropi.

Dodatni pritisak dolazi od odluke velikih pomorskih osiguravajućih klubova da obustave pokriće ratnih rizika za brodove koji ulaze u Persijski zaliv, što dodatno obeshrabruje transport i povećava neizvesnost na tržištu.

Sukob je eskalirao nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael tokom vikenda napali ciljeve u Iranu, dok je Teheran uzvratio napadima na američke baze u okolnim zemljama.

BONUS VIDEO: