Srpska pravoslavna crkva slavi 6. maja Svetog Đorđa ili Đurđevdan. Brojne porodice taj datum obeležavaju kao krsnu slavu, organizuju se vašari u pojedinim gradovima, a praznik prati veliki broj običaja. Jedno narodno verovanje povezano je sa vremenskim prilikama.

Kako je najavio Republički hidrometeološki zavod, sutra će u svim predelima nađe zemlje biti sunčano, u utorak pre podne pretežno sunčano, kasnije posle podne i uveče umereno oblačno. Od srede,kada se slavi Đurđevdan, biće romenljivo uz smenu sunčanih perioda, oblačnosti i lokalne pojave kratkotrajne kiše ili pljuska sa ređom grmljavinom.

Foto: Depositphotos/borismrdja

 

 

Kada na Đurđevdan zagrmi, to se tumači kao loš znak jer predskazuje nerodnu i lošu godinu. Posebno se to odnosi na plodnost zemlje i stoke.Veruje se da grom najavljuje da će letina stradati.

Kiša na veliki praznik tumači se u našoj tradiciji kao znak sušne godine, dok se vedro i sunčano vreme ocenjuje kao znak plodne godine.

Veruje se da na Đurđevdan deluju veštice i druge zle sile. Zbog toga su u minulim vremenima seljaci palili velike vatre "da bi zaštitili sebe i selo". Slično, u nekim krajevima u đurđevdanskoj noći i dalje čuvaju zasejanu pšenicu i raž jer se veruje da baš tada neko može da "obere njivu" tj. bacanjem čini prenese rod u svoj posed.

Foto: Depositphotos/artfotoss

 

 

Običaji za Đurđevdan

Običaji su vezani za sam praznik ali i dan pred Đurđevdana. Uoči 6. maja, domaćica spušta u posudu punu vode razno prolećno bilje, a onda odmah spušta: dren, pa za njim zdravac i na kraju grabež i crveno jaje, čuvarkuću koja je ostala od Vaskrsa; to se zatim stavi pod ružu u bašti da prenoći. Ujutru se svi redom umivaju ovom vodom:

  • deca - da budu zdrava kao dren,
  • devojke - da se momci "grabe" oko njih,
  • stariji - da ih služi zdravlje
  • domaćin - da mu kuća bude dobro čuvana.

Šta se bere za Đurđevdan

Na Đurđevdan treba požuriti i u rano jutro izaći na polja gde se bere cveće i druge travke. Đurđevdansko cveće je: đurđevak, mlečika, maslačak i od njih treba isplesti venčiće kojima se kite ulazna vrata na dvorištu i kući. Ovo se čini da bi godina i dom bili "berićetni", pa se u narodu kaže: "Da bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju, toru i oboru". Ovi venčići treba da ostanu na vratima preko cele godine, sve do sledećeg Đurđevdana.

U pojedinim krajevima Srbije se tokom branja cveća devojke i mladići "gađaju" biljkom prilepača. To je korovska biljka, stablo joj je uspravno ili malo poleglo, a listovi na vrhu su lepljivi. Ukoliko vam se dopada neki mladić ili devojka, trebalo bi da bacite ovu biljku na simpatiju, pa ako se zalepi, to znači da će se i on ili ona "zalepiti za vas".

Na Đurđevdan se od leske prave krstići: jedna grana se rascepi nožem, pa se kroz nju provuče druga i tako se napravi krstić koji se stavlja na kuću i na njivu jer se veruje da on štiti od gromova i zlih sila.

Još jedno drvo danas ima posebno značenje, a to je grab. Kada naiđete na grab u šumi tokom branja đurđevka, trebalo bi da se zaljuljate na grani, kako bi se vaša simpatija "grabila" za vas. Pored ljuljanja, olistalim grančicama graba momci i devojke kite kuće i kapije na Đurđevdan, kako bi lakše našli bračnog druga. Naravno, bere se i đurđevak.

Šta ne treba raditi, i zašto se skida kapija

Na Đurđevdan treba poraniti i ne valja spavati preko dana. Ako to uradite, rizikujete da vas glava boli preko cele godine. Ali, narod je i za ovo smislio lek. Ako vam se već desi da danas zadremate, onda na Markovdan, osmog maja, treba “spavati na istom mestu” i bol će prestati.

Mladići u ponoć odlaze do kuća devojaka koje im se sviđaju, skidaju kapije i odnose ih negde daleko i tako stvaraju muke roditeljima koji zatim moraju da ih traže po selu. Skidanjem kapije veruje se da će se devojka udati te godine.

Običaj je i da žene i devojke donesu uveče kući vodu sa vodeničkog kola. U nju treba staviti različito bilje, a naročito selen, pa se na Đurđevdan tom vodom umiti, da bi se od njih "svako zlo i prljavština otresli i otpali".

Molitva za Đurđevdan

"Muke strašne izbegao nije, divni Velikomučenik Sveti Georgije. Sve zemaljsko on prezre i odreče, da Carstvo Nebesko večno steče. Videlo je u tami što nam svima sija, slava divnog Velikomučenika Georgija. Duša naša smerno blagodari, zastupnika takvog što nam Bog podari.

Svakom ko pomoć i spas od njega zatraži, ime svetoga ljubav i veru osnaži. Zato se tebi u muci molimo, i tvoje pomoći vapijući prosimo. Usliši i sada molbe naše nevoljne, molitve primi skromne, dragovoljne. Neka zastupništvo tvoje za nas ne bledi, ne ostavi nas u nevolji i bedi. Čuj glas napaćenog našeg roda, seti se srpskoga naroda. Da nam dušman više ne preti, pomozi nam Georgije Sveti."

(Blic Žena)

BONUS VIDEO: