- Svog sam dedu oduvek doživljavao kao čoveka levo orijentisanih političkih uverenja, a sada se njegovo ime pojavilo i u evidenciji NSDAP-a - rekao je za Dojče Vele.

Posle objave velikog broja članskih karti NSDAP-a u američkom Nacionalnom arhivu brojni Nemci pokušavaju da provere jesu li njihovi preci bili članovi nacističke stranke. Zbog velikog interesovanja i komplikovanog pretraživanja nemački nedeljnik Die Zeit razvio je jednostavniji alat u koji se unose ime, godina i mesto rođenja.

Takva otkrića za mnoge su bolna jer menjaju sliku o članovima porodice koje su poznavali kao brižne dede, bake ili roditelje.

Godine ćutanja i opravdavanja

Posle rata u mnogim se porodicama gotovo nije govorilo o vlastitoj ulozi tokom nacizma. Istraživanja pokazuju da velik broj Nemaca veruje da njihovi preci nisu učestvovali u zločinima ili da su čak pomagali progonjenima.

Foto: Vikipedija/javno vlasništvo

 

Istorijski podaci ipak pokazuju da je NSDAP imao oko 8,5 miliona članova, odnosno da je 1945. približno svaki peti punoletni Nemac bio član stranke.

- Uvek postoji predstava: dobro, to su počinioci. Ali na taj način ostatak društva ostaje netaknut - rekla je kulturolog Aleida Asman.

Tokom denacifikacije mnogi su članstvo opravdavali pritiskom okoline, karijerom ili potrebom za nastavkom školovanja. Potvrde kojima su oslobađani odgovornosti podrugljivo su nazivane "Persil potvrdama", kao simbolom pranja vlastite krivice. 

Naziv je prema deterdžentu koji "posebno dobro pere belo rublje". - Bela je boja čistoće, besprekornosti i, naravno, nevinosti - kaže Aleida Asman za Dojče Vele.

Ozbiljnije ispitivanje prošlosti počelo je tek sa novom generacijom, posebno krajem šezdesetih i sedamdesetih godina. Ipak, spremnost na istraživanje često nestane kada se pitanja približe vlastitoj porodici.

Foto: Prisma Archivo, PRISMA ARCHIVO/Alamy/Profimedia

 

- Kada ljude suočite sa time, vrlo brzo se javlja retorika opravdavanja. U slučaju mog dede: NJBio je vrlo mlad, otac ga je poslao u Napoli. Kasnije je, međutim, bio dobar suprug, dobar otac i dobar deda" - rekao je Danenfeld.

Za mnoga pitanja danas je prekasno

Više od osam decenija posle pada nacističkog režima teško je utvrditi zbog čega se neko učlanio u stranku. Datum pristupanja može da bude važan trag, posebno ako je neko postao član pre dolaska nacista na vlast 1933. godine.

Danenfeld žali što se o toj temi nije govorilo dok su stariji članovi porodice još bili živi.

- Žao mi je zbog svih razgovora u kojima se ta tema samo površno doticala. Nismo imali ništa za šta bismo se mogli uhvatiti. Nismo imali ništa crno na belo, kao što sada odjednom imamo zahvaljujući ovim članskim kartama. A reč je o jednom od najvećih zločina u istoriji čovečanstva - rekao je.

Objavljeni dokumenti zato ne otvaraju samo pitanja o prošlosti. U vreme jačanja krajnje desnice u Nemačkoj ponovno se postavlja i pitanje kako bi se današnje generacije ponašale kada bi demokratske vrednosti bile ugrožene.

BONUS VIDEO: