Prema brojnim istraživanjima, ovaj jednostavan test povezan je sa snagom mišića, stanjem mozga i rizikom od padova u starijem životnom dobu.
Dok smo mladi, održavanje ravnoteže ne predstavlja problem. Sposobnost se u potpunosti razvija oko desete godine, dostiže vrhunac u kasnim tridesetim, a zatim postepeno opada.
ŠTA OTKRIVA STAJANJE NA JEDNOJ NOZI?
Jedan od glavnih razloga zbog kojih lekari koriste ovaj test jeste njegova povezanost sa sarkopenijom, postepenim gubitkom mišićne mase koji prati starenje.
Posle tridesete godine čovek može da izgubi i do osam odsto mišićne mase po deceniji. To ne utiče samo na snagu, već i na ravnotežu, pokretljivost i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti.
Istovremeno, održavanje ravnoteže nije samo pitanje mišića. U tom procesu učestvuju oči, unutrašnje uho, nervni sistem i mozak, koji moraju da obrade veliki broj informacija u veoma kratkom roku.
Pročitajte još
Kako starimo, svi ti sistemi postepeno slabe.
MOŽE DA UKAŽE I NA ZDRAVLJE MOZGA
Stručnjaci navode da sposobnost stajanja na jednoj nozi može biti pokazatelj stanja pojedinih delova mozga koji su zaduženi za koordinaciju, brzinu reakcije i prostornu orijentaciju.
Ukoliko mozak brže stari nego što je uobičajeno, povećava se rizik od gubitka samostalnosti i padova.
Prema podacima američkih zdravstvenih institucija, padovi su vodeći uzrok povreda kod osoba starijih od 65 godina.
ISTRAŽIVANJA POKAZUJU ZANIMLJIVE REZULTATE
Jedno istraživanje iz 2022. godine pokazalo je da su ljudi koji nisu mogli da stoje na jednoj nozi 10 sekundi imali značajno veći rizik od smrti u narednih sedam godina u odnosu na one koji su taj položaj mogli da zadrže.
Druga studija pokazala je da su osobe koje su uspevale da održe ravnotežu svega dve sekunde imale tri puta veći rizik od smrtnosti tokom narednih 13 godina nego oni koji su mogli da stoje najmanje 10 sekundi.
Istraživači su primetili i da kod obolelih od Alchajmerove bolesti nemogućnost da stoje na jednoj nozi duže od pet sekundi često ukazuje na brže kognitivno propadanje.
DOBRA VEST: RAVNOTEŽA MOŽE DA SE VEŽBA
Stručnjaci ističu da nije kasno da se ova sposobnost popravi. Redovne vežbe stajanja na jednoj nozi jačaju mišiće nogu, kukova i trupa, ali i podstiču rad mozga.
Osobama starijim od 65 godina preporučuje se da ovakve vežbe rade najmanje tri puta nedeljno, a još bolje svakog dana.
Vežbanje ne zahteva posebnu opremu. Dovoljno je da tokom pranja zuba ili pranja sudova pokušate da desetak sekundi stojite na jednoj, a zatim na drugoj nozi. Stručnjaci savetuju da se vežba izvodi i bosim nogama i u obući, jer je stabilnost različita.
Istraživanja pokazuju da je već deset minuta dnevno dovoljno da se poboljša ravnoteža i smanji rizik od padova.
Pored ovih vežbi, preporučuje se kombinacija treninga snage, aerobnih aktivnosti i vežbi ravnoteže. Takva kombinacija, prema istraživanjima, može prepoloviti faktore rizika koji dovode do padova.
Zbog toga se aktivnosti poput joge i taj čija, koje podrazumevaju često zadržavanje ravnoteže na jednoj nozi, već dugo povezuju sa zdravijim i kvalitetnijim starenjem.
(BBC)