U usputnom komentaru ove nedelje, Donald Tramp je govorio o ulozi Rusije u ratu u Ukrajini.

– Rusija je, iskreno, bila dobra što se tiče Ukrajine. Nisu uradili tako mnogo – rekao je predsednik SAD Tramp.

Foto: Not supplied/WillWest News/Profimedia, Depositphotos/chernobrovin

 

Trampov odnos prema Zelenskom

Pojedini evropski zvaničnici i diplomate veruju da se najnoviji Trampov zaokret prema Ukrajini svodi na predsednikove lične afinitete, koliko i na političke ciljeve njegove zemlje.

– Zaista mislim da je to lična stvar. Tramp je egocentričan. NJegove lične sklonosti, njegova želja da pruži prilike američkim kompanijama... veoma su važni delovi njegove motivacije – rekao je bivši britanski ministar Dejvid Lidington, sada istaknuti saradnik u "Royal United Services Institute", vodećem bezbednosnom istraživačkom centru u Londonu.

U privatnim razgovorima, zvaničnici EU se slažu, piše briselski "Politico".

– Tramp ne voli ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog. Jednostavno ga ne voli. To otežava napore da se SAD navedu da pomognu u postizanju mira. Kod Trampa je sve racionalan poslovni dogovor, sve dok u jednom trenutku to ne prestane da bude – rekao je jedan vladin zvaničnik koji je pažljivo posmatrao obojicu.

Jedan diplomata iz zemlje članice EU, kojem je zagarantovana anonimnost kako bi mogao da govori o osetljivim temama, rekao je da bi Tramp mogao ponovo da promeni mišljenje i preokrene nedavne poteze usmerene protiv Ukrajine. Predsednik SAD je često menjao stavove o mnogim pitanjima, naveo je diplomata.

Bela kuća nije odmah odgovorila na zahtev za komentar.

Sve veći problemi Ukrajine

Za Ukrajinu i njene evropske saveznike, pomisao da ništa ne može ili neće promeniti Trampova osećanja prema Zelenskom deluje sumorno. Nakon četiri i po godine rata, Kijev ostaje bez sredstava i protivvazdušne odbrane, a usred rastuće podrške evropskoj populističkoj desnici suočava se i sa potencijalnim gubitkom političke podrške u narednim mesecima.

Trampov izaslanik Stiv Vitkof sastao se u utorak u Oslu sa ukrajinskim predsednikom i liderima Norveške i Finske radi razgovora, a u sredu je bio u Sankt Peterburgu kako bi sa ruskim rukovodstvom razmotrio mirovne predloge, dok Bela kuća snažno gura ideju o prekidu vatre. Jedna od opcija koja će biti ponuđena Putinu jeste trilateralni samit lidera sa Trampom i Zelenskim.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by euronews (@euronews.tv)

Prethodni pokušaji organizovanja takvog sastanka nisu uspeli, a diplomate EU pažljivo prate mogućnost novih pregovora.

Tramp je pojačao pritisak na Zelenskog u nastojanju da se postigne mirovni sporazum. Lider Ukrajine oseća taj pritisak, što je i rekao svojim kolegama iz EU na privatnim sastancima u Briselu prošle nedelje, prema rečima prvog diplomate.

U nizu izuzetno kritičkih komentara poslednjih dana, Tramp je izjavio da Zelenskog „nije briga“ i da „ne želi da okonča ovaj rat“, te da bi trebalo da bude zamenjen kao lider ili kao pregovarač Ukrajine.

– Predsednik Putin bi želeo da vidi rešenje. Predsednik Zelenski je mogao da reši ovaj rat, ili je mogao da napravi dogovor, mnogo puta – rekao je Tramp.

Odnosi Trampa i Zelenskog

Trampov animozitet prema Zelenskom možda datira još od incidenta tokom njegovog prvog mandata 2019. godine, kada je pozvao ukrajinskog lidera da pomogne u istrazi o DŽou Bajdenu, koji je na kraju pobedio Trampa na sledećim predsedničkim izborima, rekao je Lidington.

On je dodao da je niz neprijateljskih susreta u godinama koje su usledile, uključujući i onaj u Ovalnoj sobi u februaru 2025. godine, samo učvrstio taj utisak.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by CNN (@cnn)

– Bilo je jasno da su na tom čuvenom sastanku u Beloj kući Tramp i potpredsednik DŽej Di Vens planirali to javno batinanje Zelenskog, i tada mi je zapalo za oko da u svemu tome postoji snažan lični element – rekao je Lidington.

On se prisetio večere sa svetskim liderima 2018. godine povodom obeležavanja stogodišnjice završetka Prvog svetskog rata u Parizu. Francuski predsednik Emanuel Makron i tadašnja nemačka kancelarka Angela Merkel bili su domaćini za glavnim stolom, ali Tramp nije bio zainteresovan za neobavezna ćaskanja ni sa jednim od njih.

– Iz govora tela bilo je prilično očigledno da je Tramp nestrpljiv prema njima i da je jedan od ljudi sa kojima je zaista želeo da razgovara bio turski lider Redžep Tajip Erdogan – primetio je.

„Trampovi motivi delom politički, delom proračunati“

Visoki zvaničnik jedne evropske zemlje koji je upoznat sa razgovorima o Ukrajini rekao je da su Trampovi motivi delom politički, delom proračunati u smislu toga šta bi bilo profitabilno, a delom se tiču ličnosti.

– Trenutno su u izbornom ciklusu u SAD i potreban im je neko koga će okriviti za skok cena. Uopšteno govoreći, Tramp naginje tome da voli određene tipove ljudi i lidera. Zapravo ima naklonost prema uspešnim i vedrim ljudima – rekao je zvaničnik.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by AnewZ (@anewz.tv)

Poslednjih dana, Zelenski je upozorio da njegova zemlja ima sve veće probleme zbog smanjenja američke podrške, uključujući usluge "Starlink" i "Starshield", koje pomažu Ukrajini u planiranju operacija i odbrani.

– I dalje nemamo objašnjenje za ovo, samo razne čudne priče. Ovog meseca, napredna upozorenja od strane američkih partnera nisu stizala uobičajenim putem. Ukrajini takođe ponestaje presretača za sisteme "Patriot" – rekao je Zelenski američkim kongresmenima u ponedeljak.

Pentagon nije izdao zvaničan komentar na ukrajinske pritužbe.

Prvi gore citirani diplomata EU rekao je da su mnoge evropske vlade iziritirane time što ih je Tramp do sada isključivao iz svojih razgovora sa Putinom.

– Verovatno postoji mnogo više dijaloga između Amerikanaca i Rusa nego što mi znamo – rekao je diplomata.

Sastanak u utorak sa Vitkofom u Norveškoj otvorio je mogućnost da je direktno angažovanje sa Putinom ponovo u igri, barem za Zelenskog.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Sky News (@skynews)

– Danas je bio dobar dan za mir. Na supstancijalnom i tehničkom nivou zapravo smo napravili mnogo napretka ispod radara u proteklih nedelju dana ili nešto više – rekao je finski predsednik Aleksander Stub nakon prisustvovanja razgovorima u Oslu.

Proces sada ponovo ide u dobrom smeru, dodao je.

– Nadam se da nećemo praviti korake unazad.

(Politico)

BONUS VIDEO