Jedan čovek protiv nuklearnog rata
U oktobru 1962. godine nekoliko američkih razarača presrelo je sovjetsku podmornicu B-59 u blizini pomorske blokade Kube. Iako se podmornica nalazila u međunarodnim vodama, američki brodovi počeli su da bacaju probne dubinske bombe, bez bojeve glave, kako bi je naterali da izroni i identifikuje se.
Napetosti između SAD i SSSR-a bile su velike, a tog dana iznad Kube je srušen američki špijunski avion U-2, pri čemu je poginuo pilot Rudolf Anderson. Na Kubi se tada nalazilo sovjetsko nuklearno oružje čiji su projektili mogli da pogode obalne gradove Floride, što je i bio neposredni uzrok krize.
Na podmornici B-59 jedan od zapovednika bio je Vasili Arhipov. Posada nije imala radio kontakt sa Moskvom i nije znala da li je rat već počeo. Zapovednik Valentin Savitski bio je uveren da jeste, pa je odlučio da ispali nuklearni torpedo na američke brodove.
No prema pravilima, odluku su morali da odobre trojica: zapovednik, politički komesar Ivan Maslenikov i Arhipov. Arhipov se usprotivio, tvrdeći da ne mogu da započnu napad bez jasnih informacija o situaciji na površini. Posle burne rasprave nagovorio je Savitskog da izrone i uspostave vezu sa Moskvom.
Odbio naređenje i spasio svet od nuklearnog rata
Tog 27. oktobra 1962., dana koji se i danas smatra najopasnijim danom Hladnog rata, Arhipovljeva smirenost i odbijanje da bez provere lansira nuklearno oružje verovatno su spasili svet od Trećeg svetskog rata. Sa tim se slažu brojni istoričari i vojni analitičari.
Pročitajte još
Godine 2002. Tomas Blanton, tadašnji direktor američkog Nacionalnog arhiva, rekao je: "Vasili Arhipov spasio je svet". Arhipov je do penzionisanja osamdesetih godina služio u sovjetskoj mornarici, a preminuo je 1998. godine.
Kubanska kriza ostala je najveća i najopasnija epizoda Hladnog rata. Na čelu Sjedinjenih Država tada je bio DŽon F. Kenedi, a Kubu je već tri godine vodio Fidel Kastro, čovek koji će nadživeti Kenedija, nekoliko američkih predsednika i sam Sovjetski Savez.