Ulične borbe su besnele mesecima dok su snajperi skenirali razoreni pejzaž tražeći bilo kakav znak života. Svaka kuća je bila bojno polje. Stambene zgrade su osvajane i gubile se na jurišu, za nekoliko sati, čak i minuta. Život je izgubio svaku vrednost na ulicama Staljingrada dok su Sovjeti verovali u svoju brojčanu nadmoć i išli napred, gubeći stotine hiljada vojnika. Na strateškoj šahovskoj tabli, to su bili dani kada je bilo sve ili ništa.

Ali izvan udobnog štaba iz kojeg su sovjetski i nemački generali upravljali krvavom igrom, ljudi sa obe strane gubili su živote sa svakim pogrešnim korakom koji su napravili. A u Staljingradu je bilo mnogo „pogrešnih koraka“, piše warhistoryonline.

Ipak, na ulicama Staljingrada su se dešavala herojska dela, a jedna od najinspirativnijih ličnosti bitke, koja je služila kao uzor mnogim vojnicima Crvene armije tokom rata i posle njega, bio je narednik Jakov Pavlov.

Pavlovljeva kuća

Pavlovljeva kuća, na ruskom jeziku - dom Pavlova, bila je izuzetno branjena stambena zgrada tokom Staljingradske bitke. 

Dobila je ovo ime po naredniku Jakovu Pavlovu, koji je komandovao vodom koji je zauzeo ovu zgradu i branio je tokom bitke. Pavlov je zamenjivao svog povređenog nadređenog. 

Zgrada je bila četvorospratnica u centru Staljingrada, izgrađena paralelno uz obalu reke Volge, na velikom Trgu devetog januara, koji je dobio ime u čast događaja iz 1905. godine kada je Ruska carska garda ubila grupu demonstranata u Sankt Peterburgu..

Vod 13. Gardijske armije je dobio naređenje da zauzme zgradu i da je brani. Pavlov i njegov odred od 30 vojnika zauzeli su četvorospratnu stambenu zgradu koju su držali Nemci. Pavlovljevi ljudi su okupirali i držali zgradu, ali je glavnina sovjetske vojske još uvek bila kilometrima daleko, pa su ostali zarobljeni.

Napad je bio uspešan, mada je samo četvorica vojnika preživelo borbu. Oni su sami nastavili da brane zgradu.

Posle nekoliko dana, konačno je stiglo pojačanje, koje je donelo braniocima mitraljeze, protiv-tenkovske puške i minobacače. Sada je bilo 25 branilaca, i oni su okružili zgradu bodljikavom žicom i minskim poljima, i postavili protiv-tenkovska i mitraljeska gnezda na prozorima.

Foto: Vikipedija/Javno vlasništvo

 

 

Pavlov je dobio naređenje da drži zgradu. I činio je to svim srcem, jer je u to vreme stupila na snagu ozloglašena Staljinova naredba 227. „Ni koraka nazad“ glasila je naredba i postala je slogan prkosa silama Osovine tokom rata.

Kontroverzna naredba je, zapravo, imala odlučujući uticaj na mnoge vojnike, jer je bilo bolje stajati i boriti se nego biti proglašen izdajnikom i streljan. Zato je utvrdio stambenu zgradu i branio je do poslednjeg čoveka i poslednjeg metka.

Zarad bolje interne komunikacije i dotura opreme, probili su prolaze u zidovima u podrumu i na gornjim spratovima, i iskopali komunikacioni rov do sovjetskih spoljnih položaja. Namirnice su im doturane kroz rov ili pomoću brodova koji su prelazili reku, uprkos nemačkim vazdušnim udarima i artiljeriji.

Ipak, hrane, a pogotovo vode je nedostajalo. Kako nije bilo dovoljno kreveta, vojnici su pokušavali da spavaju na izolacionoj vuni pokidanoj sa cevi, ali obično su Nemci pucali na zgradu i danju i noću. Nacisti su napadali zgradu po nekoliko puta na dan.

Foto: Vikipedija/Javno vlasništvo

Jakovu Pavlov, heroj Sovjetskog Saveza - koverta sa poštanskom markom Pošte SSSR-a, 1984. godine

Svaki put kada bi nemačka pešadija ili tenkovi pokušali da pređu trg, i približe se kući, Pavlovljevi ljudi su na njih otvarali snažnu vatru iz podruma, sa prozora i sa krova.

Ostavljajući trg prekriven spaljenim leševima i čelikom, Nemci bi morali da se povuku.

Foto: Vikipedija/Javno vlasništvo

nemački vojnici u Staljingradu

Branioci, kao i ruski civili koji su nastavili da žive u podrumu sve vreme, izdržali su žestoke borbe od 23. septembra do 25. novembra 1942, kada su im pomogle sovjetske snage u kontranapadu.

Kuća je imala veliki strateški značaj jer je njen položaj na raskrsnici pružao braniocima pregled koji se protezao kilometar na sve strane.

Pavlovljeva kuća je postala simbol tvrdoglavog otpora Sovjetskog Saveza tokom Staljingradske bitke i Velikog otadžbinskog rata uopšte.

Ovaj primer je toliko istaknut jer su nemačke armije, koje su prethodno osvajale gradove, pa i cele zemlje za par nedelja, bile nesposobne da osvoje jednu polu-srušenu kuću, koju je tokom većeg dela vremena branilo samo nešto preko desetak vojnika, uprkos dvomesečnim pokušajima. Postoji podatak da je zgrada na Trgu devetog januara bila obeležena kao tvrđava na nemačkim mapama.

Foto: Vikipedija/Javno vlasništvo

 

Branioci su se hvalili da su Nemci imali više žrtava ispred Pavlovljeve kuće, nego što su imali tokom napada na Pariz.

Foto: Vikipedija/Javno vlasništvo

Adolf Hitler na terasi palate Šajo 23. juna 1940. godine, pozira ispred Ajfelovog tornja, simbola Pariza

Zgrada je ostavljena u stanju u kojem je zatečena na kraju bitke, kao spomenik, a i danas se može posetiti.

Bitka je postala simbol tvrdoglavog sovjetskog otpora tokom Velikog otadžbinskog rata. Samo četiri čoveka iz prvobitnog voda, uključujući Pavlova, uspela su da se probiju kroz opsadu i dočekaju napredujuće sovjetske trupe. General Vasilij Čujkov, koji je komandovao sovjetskim snagama u Staljingradu, hvalio se kako su Nemci izgubili više vojnika kod Pavlovljeve kuće nego osvajajući Pariz.

Inače, ono što je zanimljivo jeste činjenica da su Nemci celu Francusku pokorili za oko 40 dana, dok su samo Pavlovljevu kuću neuspešno opsedali nešto više dva meseca.

 

 

 

 

Pored toga, zanimljivo je da je Pavlovljeva kuća poznata i u pop kulturi. Ona je je devetnaesta misija u igrama Call of Duty i Call of Duty: Classic. 

Mlađi narednik Aleksej Voronjin mora pomoći naredniku Pavlovu i njegovom odredu da povrate stambenu zgradu koja je idealna za artiljerijske osmatrače, a zatim je odbrane od nemačkog kontranapada.

Foto: Printskrin

igrica Call of Duty - misija Pavlovljeva kuća

Foto: Printskrin

igrica Call of Duty - misija Pavlovljeva kuća

Ko je bio Pavlov?

Rođen u seljačkoj porodici na severozapadu Rusije, Pavlov je regrutovan u vojsku 1938. godine. U početku je Pavlov bio mlađi narednik zadužen za mitraljesko odeljenje i artiljerijski podoficir.

Postao je vođa izviđačkog voda nakon što su svi oficiri u njegovom odeljenju poginuli u Staljingradu. Vod je delovao kao prethodnica, pomerajući krhku ivicu fronta duboko u teritoriju koju je kontrolisao neprijatelj.

Jakov Pavlov je učestvovao u bici za Berlin i preživeo rat sa mnogim medaljama.

Proglašen je za Heroja Sovjetskog Saveza 1945. godine.

Preminuo je 1981. u 63. godini života.

BONUS VIDEO: