Tramp je govorio pred Kongresom rekordnih sat i 47 minuta, nadmašivši demokratu Bila Klintona, koji je 2000. godine govorio sat i 20 minuta, javlja AFP.
- Naša nacija se vratila - veća, bolja, bogatija i jača nego ikad pre - započeo je američki predsednik svoje obraćanje.
- Ovo je zlatno doba Amerike - nastavio je republikanac u govoru u kojem je pohvalio ono što smatra dostignućima svoje administracije, od rekordnih berzanskih indeksa, niskih cena goriva, do sprečavanja ulaska fentanila na teritoriju SAD.
Suočen sa padom popularnosti
Tramp je tvrdio da su SAD „poštovane u svetu danas možda kao nikada ranije“ i da „toliko pobeđuju“ da „više ne znaju“ šta da rade povodom toga.
Rojters piše da je Tramp poslušao apele savetnika zabrinutih da bi dalji pad popularnosti mogao da ugrozi već neizvesne srednjoročne izbore za Kongres u novembru, pa je prvi sat svog obraćanja posvetio ekonomiji.
Pročitajte još
Foto: Profimedia
Tvrdio je da je od prethodnog predsednika DŽoa Bajdena nasledio „naciju u krizi“, stagnirajuću ekonomiju sa „visokom inflacijom“, zemlju sa otvorenim granicama, ratove i haos širom sveta.
Godišnje obraćanje Kongresu bilo je od velikog značaja za Trampa, koji se suočava sa padom popularnosti, zabrinutošću zbog mogućeg rata sa Iranom i posledicama objavljivanja vladinih dokumenata vezanih za osuđenog seksualnog prestupnika DŽefrija Epštajna, njegovog bivšeg prijatelja, u kojima se pominju i njegovi saradnici poput Hauarda Lutnika, sadašnjeg sekretara za finansije.
Poruka „vodećem svetskom sponzoru terorizma“
Iako je veliki deo svog mandata posvetio spoljnoj politici, toj temi je posvećeno malo pažnje u prvih 90 minuta njegovog govora. Tramp je ponovo tvrdio da je „okončao“ osam ratova, a jedva da je pomenuo rat u Rusiji i Ukrajini uprkos tome što je u utorak obeležena četvrta godišnjica ruske invazije.
Kada je pomenuo Iran, oštro je kritikovao tamošnji režim.
- Želim da rešim ovaj problem diplomatskim putem. Ali jedno je sigurno: nikada neću dozvoliti vodećem svetskom sponzoru terorizma da poseduje nuklearno oružje - rekao je Tramp.
Foto: Profimedia
Britanski Telegraf je analizirao ovaj deo Trampovog govora i zaključio da je, nakon meseci nepredvidivosti, američki predsednik izgleda gradio pravnu i političku osnovu za akciju pred kongresmenima i senatorima, od kojih mnogi ne vole rizik od još jednog rata.
Iznoseći svoje stavove, Tramp je optužio Iran da je ubio „najmanje 32.000 demonstranata u sopstvenoj zemlji“ kao deo svojih mera protiv antirežimskih demonstracija.
- U pregovorima smo sa njima. Žele da postignu dogovor, ali još nismo čuli te tajne reči: "Nikada nećemo imati nuklearno oružje" - rekao je Tramp.
Jezik koji je koristio, za razliku od sporadičnih brbljanja na koja smo ponekad navikli od američkih predsednika, bio je čvrst i jasan, zaključuje Telegraf.