Dok popularnost kancelara kod kuće opada, čini se da je Kremlj pojačao napore kako bi ubrzao njegov pad i ojačao rastuće proruske snage na nemačkoj krajnjoj desnici. Iako Moskva dugo nastoji da potkopa Merza, jednog od najvećih zagovornika za pomoć Ukrajini, a time i ključnog strateškog protivnika ruskog predsednika, okolnosti su joj retko kada išle toliko na ruku.
Nemačka ekonomija posrće, vladajuća koalicija je oslabljena, a krajnje desna Alternativa za Nemačku (AfD) vodi u anketama uoči dvaju pokrajinskih izbora na istoku zemlje, gde se stranci predviđaju istorijske pobede, piše Politiko.
- Rusija unutar Evrope traži partnere koje može da iskoristi za sopstvene svrhe, a cilj je, naravno, u bliskoj budućnosti dovesti AfD na vlast – bilo na pokrajinskim izborima ili, eventualno, na sledećim saveznim izborima - rekao je Kris Šulenburg, poslanik Mercove Hrišćansko-demokratske unije (CDU) u Saksoniji-Anhaltu, jednoj od istočnih saveznih država gde se u septembru održavaju izbori.
- To bi Rusiji dalo strateškog partnera u Nemačkoj, a time i uporište u Evropi.
Foto: Rekomaa/Lehtikuva/Shutterstock Editorial/Profimedia
Pojačan pritisak iz Moskve
Putin je poslednjih nedelja pojačao pritisak na Merca, kako direktno – zaustavljanjem isporuka kazahstanske nafte istočnoj Nemačkoj preko ruskog naftovoda – tako i suptilnije, nastojeći da podeli nemačku javnost predlogom da Kremlju sklon bivši kancelar Gerhard Šreder bude posrednik u mirovnim pregovorima o Ukrajini.
Pročitajte još
Foto: ALEXEI NIKOLSKY/AFP/Profimedia
Jedan od Putinovih savetnika takođe je pozvao političare AfD-a da prisustvuju godišnjem ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu.
Strategija Kremlja je da iskoristi stvarne i rastuće političke slabosti kancelara Merca, posebno nezadovoljstvo Nemaca stanjem ekonomije, te da produbi podele oko berlinske vojne podrške Ukrajini.
U tu svrhe, moskovska propaganda prikazuje Merca kao neefikasnog i odvojenog od stvarnosti, a njegovo odbijanje obnove energetskih veza sa Rusijom kao ekonomsko samoubistvo.
Kancelarovi konzervativci prikazuju se kao bezobzirni ratni huškači zbog podrške Ukrajini i odbijanja pregovora sa Putinom o završetku rata.
Foto: Stefan Boness/Ipon/Sipa Press/Profimedia
Mnogi od tih narativa posebno snažno odjekuju na području bivše Istočne Nemačke, gde je javno mnjenje naklonjenije Moskvi. Sa približavanjem regionalnih izbora u septembru, analitičari očekuju da će mreže koje podržava Kremlj pojačati internet kampanje kako bi proširile takve poruke. Prema analizi berlinskog istraživačkog centra Polisfer, broj članaka kritičnih prema Mercu na nemačkom ogranku prorežimske mreže Pravda ovog meseca se povećao za oko 25 odsto u poređenju sa početkom godine.
Uticaj takvih medija „ne treba potcenjivati” zbog njihovog uticaja na sažetke koje generiše veštačka inteligencija, navodi se u saopštenju.
Kremlj vidi izbore u istočnoj Nemačkoj kao priliku da „masovno oslabi Nemačku, a posebno ovu vladu”, rekao je Stefan Majster, stručnjak za Rusiju pri Nemačkom savetu za spoljne odnose.
- Ako su Rusi u nečemu dobri, onda je to prepoznavanje slabosti svojih protivnika i njihovo iskorišćavanje - dodao je.
Foto: Ivan Tykhyi/Panthermedia/Profimedia
- A istočna Nemačka je, da tako kažem, jedna od glavnih ranjivosti za saveznu vladu i za sposobnost Nemačke da deluje, jer je to u suštini ulazna tačka za AfD da preuzme vlast.
Merc „želi ovaj rat”
Prema narativu Kremlja, Merc i njegova koalicija predstavljaju prepreku miru u Evropi i prosperitetu u Nemačkoj, dok je potencijalna vlada pod vođstvom AfD-a rešenje. To pomaže da se objasni zašto Putin nastoji da se prikaže kao vođa spreman na saradnju sa Nemačkom, samo da u Berlinu postoji vlada koja bi sa njim radila. Ta strategija je bila očigledna ranije ovog meseca, kada je Putin iskoristio konferenciju za novinare povodom Dana pobede kako bi naglasio svoju navodnu spremnost na pregovore sa EU o Ukrajini.
- Lično bih preferirao bivšeg nemačkog kancelara Gerharda Šredera - rekao je Putin na pitanje ko bi bio dobar evropski izaslanik u pregovorima.
- Uostalom, Evropljani bi trebalo da izaberu vođu kome veruju, nekoga ko nije loše govorio o Rusiji. Nikada nismo zatvorili vrata pregovorima. Nije Rusija odbila dijalog. To su učinili naši partneri.
Foto: Alexander Shcherbak/Zuma Press/Profimedia
Isticanje Šredera, bivšeg lidera Socijaldemokratske partije (SPD), proračunat je pokušaj podele Nemaca, uz istovremeno prikazivanje Putina kao partnera koji u dobroj veri pristupa pregovorima. Šreder se, naime, u nemačkoj politici smatra otpadnikom zbog svojih poslova sa ruskim državnim energetskim kompanijama. Zalažući se za gasovode Severni tok, on na mnogo načina personifikuje decenijama dugu zavisnost svoje zemlje od ruske energije – odnos koji Putin želi da obnovi.
- Po mom mišljenju, vraćanje Gerharda Šredera u igru taktički je pronicljiv potez. On, uostalom, i dalje uživa znatnu popularnost u Nemačkoj, a poruka je: "Ako želite, možemo da pregovaramo" - rekao je Georg Majer, ministar unutrašnjih poslova SPD-a u istočnoj saveznoj državi Tiringiji.
- To je u osnovi laž, jer da zaista želite da pregovarate, ne bi vam trebao Gerhard Šreder. Ali, naravno, želi se stvoriti utisak da nemačka vlada želi ovaj rat, želi da prodaje oružje i širi uticaj NATO-a – a te dezinformacije deluju.
Foto: KAY NIETFELD/AFP/Profimedia
I AfD poručuje da je spreman da razgovara sa Rusijom, s obzirom na to da Merc, kako tvrde, to odbija.
Ove nedelje liderka AfD-a Alis Vajdel sugerisala je da Ukrajina, a ne Rusija, predstavlja pretnju Nemačkoj te je rekla da je njena stranka spremna da sa Putinom razgovara o miru.
- Smatramo da je ukrajinsko vođenje rata apsolutno katastrofalno i da predstavlja ogroman bezbednosni rizik za Nemačku - izjavila je u Berlinu.
- Nemačka vlada predvođena AfD-om zalagaće se za mir sa Rusijom, za pomirenje i dijalog - dodala je.
Foto: Stefanie Loos/AFP/Profimedia
„Nepovratni ekonomski kolaps”
Kiril Dmitrijev, bliski Putinov saveznik i izaslanik Kremlja, takođe je vladu predvođenu AfD-om prikazao kao lek za ekonomsku krizu u zemlji, i to iz jednostavnog razloga što bi ta stranka obnovila uvoz energije iz Rusije.
- Očekujte mnogo gore stanje dok nemački birokrati ne promene smer i ne iskupe se za svoje pogrešne odluke. Ili dok AfD ne spasi stvar - napisao je Dmitrijev ranije ovog meseca na društvenoj mreži Iks.
- Bez ruskog gasa, u vreme najgore energetske krize u istoriji, Nemačka ne samo da ide prema dugoročnoj stagnaciji, već prema neposrednom i nepovratnom ekonomskom kolapsu - objavio je u aprilu.
Ovo je poruka koju često ponavljaju i političari AfD-a, pozivajući na ponovno aktiviranje gasovoda Severni tok.
Foto: Illustronaut/Alamy/Profimedia
- Nemačka je izgubila svoj najjeftiniji i najpouzdaniji gasovod – Severni tok - rekao je poslanik AfD-a Markus Fronmajer, jedan od političara pozvanih na Putinov ekonomski forum.
- Od tada uvozimo skupi tečni prirodni gas iz inostranstva. Upravo nas to danas čini ranjivima.
Političar CDU-a Šulenburg rekao je da mnoge birače u njegovoj saveznoj državi privlači jednostavnost narativa da će obnova uvoza energije iz Moskve oživeti posrnulu nemačku ekonomiju. Stariji birači, dodao je, često žele da se približe Rusiji iz osećaja bliskosti ukorenjenog u njihovom odrastanju iza Gvozdene zavese.
- Tako je lako reći: "U redu, sad smo opet najbolji prijatelji sa Rusijom, pa će cene energije biti niske, a ekonomija će opet ojačati" - rekao je.
- I jednostavno ima mnogo ljudi koji su prijemčivi za ovo jednostavno rešenje jer ne preispituju stvari i ne razumeju – ili ne žele da razumeju – celokupnu situaciju u svetu.