Visokopritisni sistem koji meteorolozi nazivaju „toplotnom kupolom" stoji nepomično nad zapadnom Evropom i blokira dolazak hladnijih atlantskih masa, zadržavajući suvi i vrući vazduh danima na istom mestu.

- Nebo je otvoreno, nema oblaka. To je stabilna masa vazduha koja spušta topli vazduh prema površini i odnosi vlažni vazduh pa vazduh nije samo topao, već je i izrazito suv - objasnila je Meri Burk, profesorka geografije na Triniti koledžu u Dablinu.

Velika Britanija je u ponedeljak zabeležila najtopliji majski dan otkako postoje nacionalna merenja. Termometar u londonskom Kju Gardensu pokazao je 34,8°C, srušivši rekord od 32,8°C koji je stajao od 1922. godine.

Francuska je istoga dana zabeležila najtopliji majski dan u celokupnoj istoriji merenja, sa temperaturama između 33°C i 36°C širom zemlje, dok se u Irskoj rekord popeo na 28,8 stepeni.

U Portugalu je bilo 40°C, a u Španiji se do kraja nedelje očekuje vrhunac od 38°C.

Foto: Mohammed Sohail Khan/Alamy/Profimedia

 

Italija je uvela zabrane rada na otvorenom u najtoplijem delu dana, između 12.30 i 16.00 časova, mere koje se u prethodnim godinama nisu uvodile pre juna. U Nemačkoj i delu Balkana temperature su premašile 30 stepeni, a Belgija se priprema za sopstvene rekorde do vikenda. Talas vrućina već ima smrtnih žrtava.

U Parizu je u nedelju muškarac preminuo tokom trke na 10 kilometara, a desetorica trkača hospitalizovana su u kritičnom stanju.

Prema podacima CNN-a, širom Evrope zabeleženo je najmanje sedam smrti direktno ili indirektno povezanih sa vrućinom, uključujući najmanje pet slučajeva utapanja. Plaže na jugozapadu Francuske punile su se ranije nego inače, a poljoprivrednici izveštavaju o ubrzanoj žetvi. Francuski premijer Sebastijen Lekornu sazvao je za četvrtak krizni sastanak sa ključnim ministrima radi koordinacije vladinih mera.

Foto: Depositphotos/mathes

 

Evropa se zagreva stepen više od ostalih

No, ono što meteorologe i klimatologe posebno zabrinjava nije sam talas vrućina, nego širi kontekst. Evropa je kontinent koji se najbrže zagreva. I dok je Zemlja od predindustrijskog doba postala toplija za prosečnih 1,4°C, Evropa je toplija za 2,4°C, prema podacima EU klimatske službe Kopernikus. Stopa zagrevanja nije jednaka širom kontinenta: istočna i jugoistočna Evropa te Alpi zagrevaju se za 0,5°C do 1°C po deceniji, dok zapadna Evropa beleži nešto sporiji rast od 0,2°C do 0,5°C po deceniji. Na samom vrhu te liste nalazi se norveški arktički arhipelag Svalbard, jedno od mesta koja se najbrže zagrevaju na Zemlji, sa porastom od čak 1,5°C do 2°C po deceniji.

Iza te razlike u odnosu na ostatak planete stoji nekoliko mehanizama koji se međusobno pojačavaju. Evropa je geografski povezana sa Arktikom, koji se zagreva još brže, već 3,2°C iznad predindustrijskog nivoa. Kako se arktički led topi, otkriva tamne površine mora i kopna koje apsorbuju sunčevu toplotu umesto da je odbijaju nazad u svemir, što je proces poznat kao "albedo efekat", prenosi Večernji.

Foto: Depositphotos/galitskaya

 

- Kako se morski led topi, dolazi do veće apsorpcije toplote, što zauzvrat dodatno zagreva vodu i topi još više leda - objasnio je Ben Klark, istraživač ekstremnih vremenskih pojava na Imperijal koledžu u Londonu. Isti proces odvija se i u evropskim planinskim predelima i nizijama, gde je snežni pokrivač zimi sve tanji, izlažući tamno tlo koje upija toplotu umesto da je reflektuje.

Smanjenje aerosola

Dodatan, pomalo neočekivan doprinos dolazi od poboljšanja kvaliteta vazduha. Stroži evropski propisi smanjili su od 1980-ih emisije aerosola, sitnih čestica koje lebde u atmosferi. Uz sve svoje dobro poznate štetne efekte na zdravlje respiratornog sistema, aerosoli su imali i efekat hlađenja, odbijajući sunčevu svetlost i čineći oblake reflektivnijim. NJihovim smanjenjem više sunčevog zračenja dopire do površine.

- Dok je smanjenje zagađenja vazduha izuzetno važno za zdravlje, ono takođe povećava sunčevo zračenje na površini - rekao je Klark. Slična dinamika nedavno je uočena i na globalnom nivou – međunarodni propisi koji od 2020. ograničavaju emisije sumpor-dioksida iz brodskog goriva smanjili su još jedan izvor aerosola u atmosferi, što je prema nekim istraživačima dodatno ubrzalo globalno zagrevanje u poslednjih nekoliko godina.

Foto: Depositphotos/Maridav

 

Taj zbir faktora odražava se u globalnim statistikama. Godina 2025. bila je treća najtoplija u istoriji merenja, a poslednjih jedanaest godina su redom najtoplije ikad zabeležene. Po prvi put, globalne temperature su tri uzastopne godine u proseku premašile granicu od 1,5°C iznad predindustrijskog doba – granicu koju je Pariski sporazum iz 2015. postavio kao cilj koji se ne sme prekoračiti. Oko 770 miliona ljudi širom sveta doživelo je 2025. rekordno tople godišnje uslove na mestima gde žive, dok nigde nije zabeležena rekordno hladna godišnja temperatura.

Kopernikus upozorava da bi granica od 1,5°C mogla biti trajno dosegnuta do kraja ove decenije, više od decenije ranije nego što se prvobitno predviđalo. Naporima za smanjenje emisija dodatni udarac zadalo je i povlačenje Sjedinjenih Država, drugog najvećeg svetskog zagađivača, iz temeljnog UN-ovog klimatskog sporazuma.

Novo normalno

- Temperature rastu. Sigurno ćemo videti nove rekorde. Nije toliko važno hoće li to biti 2026., 2027. ili 2028. Smer kretanja je vrlo, vrlo jasan - rekao je Karlo Buontempo, direktor Kopernikove službe za klimatske promene. NJegova služba je upozorila da događaji poput ovonedeljnog talasa vrućina, koji je još nedavno bio statistička retkost, postaju sve učestaliji – ono što je nekada bio događaj koji se dešava jednom u sto godina, sada se prema nekim procenama ponavlja svakih trideset godina ili čak češće.

Britanski klimatski savetnici su prošle nedelje upozorili vladu da je zemlja "izgrađena za klimu koja više ne postoji" i zatražili prilagođavanje infrastrukture, od škola i bolnica do saobraćajnih mreža, za topliju planetu. Meteorolog Met Ofisa Greg Djuherst opisao je ovogodišnji talas vrućina kao "dobar pokazatelj klimatskih promena u akciji" i dodao da ovakvi događaji sve više postaju „nova norma" koju vide i oni koji negiraju klimatske promene.

BONUS VIDEO: