Prema informacijama koje je objavio ukrajinski list Kijev Independent, Zelenski je krajem maja na zatvorenom sastanku poslanicima svoje stranke "Sluga naroda" poručio kako Kijev vidi „realističnu priliku” za okončanje sukoba.
Ovu je procenu javno ponovio i šef kabineta Zelenskog i bivši šef vojnih obaveštajaca Kirilo Budanov, istakavši kako je cilj prekinuti ratne operacije do novembra 2026. godine.
Diplomatska ofanziva kulminirala pismom
Ova iznenadna diplomatska ofanziva Kijeva dobila je svoj najkonkretniji oblik u otvorenom pismu koje je Zelenski uputio Vladimiru Putinu, predlažući direktan sastanak licem u lice na neutralnom terenu poput Švajcarske ili Turske.
Iako je Kremlj potvrdio prijem pisma, prve reakcije iz Moskve, kao i Putinovo javno propitivanje legitimiteta ukrajinskog predsednika, pokazuju da je put do pregovora izuzetno komplikovan.
Foto: YURIY DYACHYSHYN/AFP/Profimedia
Ipak, iza javnog optimizma i tvrdnji vojnih analitičara da se ratna sreća okreće u korist Ukrajine, u Kijevu se iza zatvorenih vrata odvija dramatična trka s vremenom zbog dva ključna i vrlo opasna razloga.
Pročitajte još
Prvi razlog: Američki izbori i Trampov fokus na Iran
Ključni pokretač hitne ukrajinske diplomatije leži u Vašingtonu. Pregovori uz posredovanje SAD-a praktično su zamrznuti od februara jer je administracija Donalda Trampa potpuno zaokupljena ratom protiv Irana.
Službeni Kijev stoga prvi put javno priznaje geopolitičku stvarnost – unutrašnji američki izbori za Kongres održavaju se u novembru, a Bela kuća po svaku cenu želi diplomatski uspeh na nekom drugom polju kako bi umirila birače pre glasanja.
Foto: MediaPunch/BACKGRID/Backgrid USA/Profimedia
Ukrajinski zvaničnici objašnjavaju kako Vašington želi da se situacija u Evropi smiri do jeseni te da Tramp planira Rusiji ponuditi mirovni plan, zbog čega Kijev želi hitno uskočiti u taj proces kako bi osigurao sopstvene bezbednosne garancije. Da se u pozadini nešto pokreće, potvrdili su i američki zvaničnici koji navode kako Vašington zaista priprema novi diplomatski pritisak za okončanje ruske invazije.
Kijev procenjuje da mu trenutna situacija na frontu, gde su ruske ofanzive stale, a ukrajinski dronovi uspešno duboko režu rusku energetsku infrastrukturu, daje najbolju moguću pregovaračku poziciju koja se neće dugo ponoviti.
Drugi razlog: Kritičan manjak raketa za Patriot i strah od nove ruske mobilizacije
Drugi, znatno neugodniji razlog za žurbu jesu ozbiljne pukotine u ukrajinskoj odbrani koje bi s dolaskom zime mogle postati kobne. Iako je u maju Ukrajina, prema podacima monitoring grupe DeepState, oslobodila više teritorije nego što je Rusija uspela da osvoji, uspesi na tlu kriju veliku ranjivost u vazduhu. Rusija je pokrenula masovne vazdušne udare na Kijev i druge gradove, koristeći desetine balističkih i krstarećih projektila odjednom, što je dovelo do kritičnog pražnjenja ukrajinskih zaliha.
Visoki vladini izvori potvrdili su da pojedine baterije sistema Patriot operišu s kritično niskim zalihama presretača jer isporuke kroz NATO programe drastično kasne za stvarnim pretnjama na terenu.
Zelenski je zbog toga poslao i dramatično pismo Donaldu Trampu, upozoravajući ga da je odbrana neba nad Kijevom pred slomom. Ako se pregovori ne pokrenu sada, nova zima doneće neizbežno rusko uništavanje ionako načete ukrajinske energetske mreže.
Foto: PJF Military Collection/Alamy/Profimedia
Uz to, ukrajinski obaveštajni podaci navode da ruski model privlačenja dobrovoljaca velikim finansijskim ugovorima više nije dovoljan da pokrije masovne gubitke na frontu.
Kijev raspolaže navodnim internim informacijama da Putin potajno priprema novi talas masovne mobilizacije desetina hiljada ljudi, a ruski građani već masovno dobijaju pozive za vojne odseke kroz elektronske sisteme.
Foto: Kuzma/Alamy/Profimedia
Može li se uopšte premostiti jaz između Kijeva i Moskve?
Uprkos retkom poklapanju faktora koji teraju i Vašington i Kijev prema pregovorima, najveća prepreka ostaju maksimalistički i potpuno suprotstavljeni zahtevi zaraćenih strana. Ukrajina insistira na tome da zamrzavanje trenutne linije fronta predstavlja jedini realističan temelj za privremeni prekid vatre, dok u isto vreme kategorički odbija trajno prepuštanje teritorije Rusiji.
Foto: Depositphotos/Krasnevsky
S druge strane, Kremlj i dalje službeno zahteva da se ukrajinska vojska bez borbe povuče iz preostalih delova Donbasa koji su pod kontrolom Kijeva, te da se trajno odrekne NATO integracija.
Ipak, indikativno je da je portparol Kremlja Dmitrij Peskov nedavno izjavio kako se Moskva nada nastavku pregovora, što je jasna promena retorike nakon meseci u kojima su tvrdili da im diplomatija uopšte nije prioritet.
Ukrajinski politički i vojni vrh svestan je da se prozor za dogovor zatvara i da se ovakva prilika verovatno neće ponoviti. Kako je to sažeo jedan visoki ukrajinski zvaničnik:
- Sve ukazuje na to da je ovo sada najbolja šansa da prisilimo Rusiju da stavi tačku na sve ovo.