Među ljudima koji su se pojavili u blizini državnog kontrolnog punkta i domorodačkog sela bilo je muškaraca, žena i dece. Razlog njihovog dolaska još nije poznat, ali organizacije za zaštitu domorodačkih naroda upozoravaju da se šuma od koje zavise nalazi pod sve većim pritiskom.

Prizore su zabeležili pripadnici susednog naroda Guajajara, na zaštićenoj teritoriji Arariboja, u brazilskoj državi Maranjao. Na snimcima se vide članovi grupe među rastinjem, neki s lukovima i strelama. Prišli su području kod sela Tavari, kratko se zadržali i potom odneli dobijenu hranu nazad u šumu.

Upravo je taj zahtev za hranom otvorio najteže pitanje: šta se promenilo u životu ljudi koji su generacijama opstajali zahvaljujući šumi?

Deca i stariji izgledali su veoma mršavo

Lokalni domorodački predstavnici izrazili su zabrinutost zbog fizičkog izgleda pojedinih članova grupe. Posebno su izdvojili decu i starije, koji su im delovali veoma mršavo. To su zapažanja ljudi koji su ih videli, a uzrok takvog izgleda nije medicinski utvrđen. 

Sara Šenker iz organizacije Survival International izjavila je za Mongabaj da je ovo prvi put posle više decenija da su izolovani Ava s ovog područja ostvarili tako blizak susret s drugim ljudima. Dodatno je zabrinjava vreme njihovog dolaska: u novembru na tom prostoru obično ima više vode i životinja za lov.

Pojavila se zato pretpostavka da su hranu potražili zbog oskudice. Šenker, međutim, upozorava da se njihovi motivi ne mogu pouzdano utvrditi bez neposrednog saznanja od same zajednice. Poznato je da su tražili hranu; nije potvrđeno šta ih je na to navelo. 

Ava pripadaju malobrojnim narodima Brazila čiji deo stanovništva i dalje živi nomadskim životom lovaca i sakupljača. Izolovane grupe podižu privremena skloništa od grana i palminog lišća i kreću se između lovišta, a ishranu dopunjuju šumskim medom, asai bobicama i plodovima babasu palme. Posebno je zanimljiv njihov odnos prema životinjama: u zajednicama koje su istraživači upoznali, porodice često odgajaju mladunce majmuna i drugih šumskih životinja. Majmun koji je prihvaćen u porodicu nikada se ne koristi za hranu, iako je lov na divlje majmune deo njihove tradicionalne ishrane.

Šuma koja ih hrani postaje sve manja

Ava su iskusni lovci i sakupljači, ali njihov način života zavisi od očuvane teritorije. Kada nestaju drveće, staništa životinja i bezbedni putevi kroz šumu, ugroženi su i njihova hrana i mogućnost da žive bez spoljne pomoći.

Survival International upozorava da ilegalne drvoseče, lovci i stočari sve više prodiru u Arariboju. Direktorka organizacije Karolajn Pirs opisala je položaj izolovanih Ava kao život na sve manjem „ostrvu“ prašume okruženom uništenim područjima. Od brazilske vlade zatražila je sredstva i odlučnije delovanje kako bi se zaustavili upadi na njihovu teritoriju. 

Na opasnost već godinama ukazuju Čuvari šume, pripadnici susednog naroda Guajajara koji se suprotstavljaju ilegalnoj seči i zauzimanju zemljišta. Štiteći zajedničku teritoriju i izolovane Ava, pojedini među njima izgubili su život.

Čuvari su zatražili da fotografije i snimci ovog susreta budu objavljeni kako bi javnost videla koliko je zaštita tog prostora hitna. 

Opasnost može da donese i kratak susret

Uz uništavanje staništa, stručnjake zabrinjava i mogućnost prenošenja zaraznih bolesti. Brazilska Nacionalna fondacija za domorodačke narode, Funai, upozorava da zajednice u izolaciji mogu biti posebno osetljive na infekcije kojima ranije nisu bile redovno izložene. Bolesti uobičajene među drugim stanovništvom za njih mogu imati teške posledice.

Zbog toga su uključeni stručnjaci za zaštitu izolovanih naroda i zdravstveni radnici. Aktiviran je poseban mehanizam koordinacije za moguće nove kontakte, hitne zdravstvene situacije i epidemije.

Ovo nije prvi put da su nadležne službe reagovale zbog rizika po ovu zajednicu. I tokom 2025. godine pokrenuta je posebna koordinacija, tada zbog šumskih požara i približavanja drugim grupama u Arariboji.

Vratili su se u šumu - i imaju pravo da tamo ostanu

Pripadnici grupe nakon kratkog susreta otišli su svojim putem. Brazilske vlasti izričito naglašavaju da njihov dolazak ne znači odluku da trajno napuste izolaciju. Ava sami imaju pravo da odrede kada i kako žele da uspostave odnose s drugim zajednicama.

Zadatak nadležnih je da zaštite njihov život, zdravlje i teritoriju, uz poštovanje te odluke. Posle susreta koji je privukao pažnju javnosti, ostaje pitanje od kojeg zavisi njihova budućnost: hoće li šuma u koju su se vratili ostati dovoljno očuvana da u njoj mogu da žive?

BONUS VIDEO: