Reditelj i scenarista Vlatko Gilić umro je u 92. godini, ostavivši neizbrisiv trag u jugoslovenskoj kinematografiji. Sada se povodom ovog gubitka oglasila i kreatorka Verica Rakočević.
Verica je naime objavila Vlatkovu fotografiju i oprostila se emotivnim rečima:
- Velikan naše kinematografije, intelektualac, čovek - piše Verica i dodaje:
Foto: ATA images/F. S.
- Privilegija je vreme provedeno sa genijem. Putuj sa anđeluma, dragi Vlatko - bila je emotivna kreatorka.
Podsećamo, Scenarista Vlatko Gilić je bio jedan od najznačajnijih autora crnogorske i jugoslovenske kinematografije, a njegovo stvaralaštvo ostavilo je snažan trag ne samo u regionalnoj, već i u svetskoj filmskoj umetnosti.
Rođen je 1. januara 1935. godine u Podgorici. Završio je Arhitektonski fakultet u Beogradu, ali je profesionalni put ubrzo usmerio ka filmu. Arhitektonsko obrazovanje bilo je primetno i u njegovom rediteljskom rukopisu, koji su odlikovali vizuelna preciznost, pažljivo oblikovani kadrovi i upečatljiv autorski izraz.
Filmovi nagrađivani širom sveta
Od 1966. do 1973. godine, u produkciji „Dunav filma“, snimio je niz kratkih dokumentarnih i igranih ostvarenja prema sopstvenim scenarijima. NJegovi filmovi osvajali su priznanja na nekim od najvažnijih međunarodnih festivala.
Dobio je Srebrnog medveda na festivalu u Zapadnom Berlinu, dva puta Gran pri u Oberhauzenu, kao i glavne nagrade na festivalima u Lajpcigu, Belvjuu i Melburnu. Bio je nominovan i za Zlatni globus.
Među njegovim najpoznatijim kratkim filmovima nalaze se „Mala svetlost“, „Povratak na rodno drvo“, „Homo sapiens“, „In continuo“, „LJubav“ i „Moć“.
Foto: Instagram printskrin/serbian.times
Potpisao je scenario i režiju dva dugometražna igrana filma – „Kičma“ i „Dani od snova“. Oba ostvarenja prikazana su na Filmskom festivalu u Kanu. „Kičma“ je 1977. godine bila u konkurenciji za Zlatnu palmu, dok je film „Dani od snova“ 1980. prikazan u programu „Izvestan pogled“.
Uvršten među najveće reditelje
Američka televizijska mreža NBC uvrstila je Gilića 1980. godine među 50 najznačajnijih reditelja u istoriji svetske kinematografije. Na tom spisku našao se uz velikane kao što su Alfred Hičkok, Čarli Čaplin, Orson Vels, Ingmar Bergman, Federiko Felini, Akira Kurosava, Stenli Kjubrik i Andrej Tarkovski. Bio je jedini autor iz jugoistočne Evrope koji je dobio takvo priznanje.
Uprkos velikom međunarodnom uspehu, Giliću je bio onemogućen dalji autorski rad na filmu. Nakon toga posvetio se obrazovanju novih generacija filmskih stvaralaca i predavao na univerzitetima širom sveta.
Bio je jedan od osnivača Katedre za režiju i redovni profesor na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, gde je 2011. godine izabran za profesora emeritusa.
(Blic)