Ovaj dan je ustvari spomen na Mariju Magdalenu.

Ona je bila rodom iz gorskih predela Sirije, oko grada Magdale, zbog čega je i dobila ime Magdalena. U svojoj mladosti je bila grešnica ali ju je Isus izbavio od grehova.

Kasnije je postala njegova učenica, pratila ga je i slušala njegove propovedi. Nakon Hristovog vaskrsenja, ona postaje propovednica, putuje i u Rim da caru Tiberiju crvenim jajetom objasni Hristovo vaskrsenje.

Tom prilikom, ona je pred carem optužila prokuratora Pontija Pilata, koji nije hteo da zaštiti Isusa, nego mu je nevinom izrekao smrtnu kaznu. Kasnije je Pilat lišen svog visokog dostojanstva i prognan je u zapadnu Evropu, gde je i skončao.

Inače, Marija Magdalena se u Žitijima svetih pominje kao “mironosica ravnoapostolska”. Zajedno sa Presvetom Bogorodicom tugovala je pod raspetim Hristom na Golgoti i tri puta je posetila njegov grob.

Iz Rima je Marija Magdalena otišla u Efes, kod apostola Jovana Bogoslova i tu je nakon nekog vremena umrla. Praznik posvećen Blagoj Mariji je i slava Eparhije budimljansko-nikšićke i mnogih drugih pravoslavnih institucija.

Iako spada u nepokretne praznike i iako nema “crveno slovo” u crkvenom kalendaru, na Blaženu Mariju se, kao ni na Ognjenu Mariju i Svetu Petku ništa ne radi u kući niti u polju. 

Za praznik Blage Marije vezani su razni običaji i verovanja, a jedan od njih jeste da se izbegavaju teški fizički poslovi, te da se dan provede u miru, odmoru i molitvi.

Marija Magdelena se u pravoslavnom svetu smatra za veliku zaštitnicu žena. Veruje se da na njen praznik, žene odu u crkvu, pomole joj se i zapale sveću, mogu tražiti ispunjenje jedne želje i svetiteljka ih neće odbiti.

Po narodnom verovanju, bila je sestra Svetog Ilije pa su zato moguće vremenske nepogode, grmljavinu i grad u narodu kaže da „brat i sestra razgovaraju“.

BONUS VIDEO: