Nakon što je godinama ciljao rafinerije, naftovode i turističke atrakcije u susedstvu, Teheran je vatrenu moć usmerio na infrastrukturu koja pokreće ključne tehnologije budućnosti.
Iran i SAD dosad su izveli napade na najmanje pet data centara u regionu, uključujući i nedavni ponovljeni iranski raketni napad na Amazonov (AWS) centar u Bahreinu. Satelitski snimci potvrdili su velika oštećenja na tom objektu.
Dok su sajber-napadi na data centre godinama uobičajeni, njihovo fizičko uništenje projektilima i dronovima novost je od ove godine.
Iranska revolucionarna garda objavila je spisak od 29 tehnoloških meta u regionu, među kojima su lokacije u vlasništvu giganata poput Amazona, Gugla, Majkrosofta, Envidije i Palantira.
Za Teheran su to legitimni vojni ciljevi jer te kompanije pružaju usluge za američke vojno-obaveštajne projekte.
Pročitajte još
Foto: Martin Barraud/Hoxton/Profimedia
Ugroženo više od dva biliona dolara ulaganja
Ovi napadi ne pogađaju samo SAD nego i države Persijskog zaliva koje su se pozicionirale kao treće globalno središte za veštačku inteligenciju, uz SAD i Kinu.
Saudijska Arabija ulaže veliki deo svog državnog fonda u veštačku inteligenciju, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati sa SAD-om ugovorili „Stargejt”, projekat vredan 500 milijardi dolara. Ukupno su zemlje Zaliva obećale više od dva biliona dolara u investicije u veštačku inteligenciju uz uslov raskida tehnoloških veza s Kinom.
Napadi narušavaju poverenje u region koji je trebalo da bude ključan za inovacije u veštačkoj inteligenciji. Takođe jasno pokazuju ulogu ovih kompanija u ratovanju, kao i dokle je Vašington spreman da ide da bi ih zaštitio, ističe Helima Kroft, šefica globalne strategije u kompaniji RBC Capital Markets.
Foto: Depositphotos/dynamicfoto
Stručnjaci upozoravaju da je linija između vojnog i civilnog ovde nevidljiva: na objektima ne piše „vojni podaci”, a isti opsluživači istovremeno pokreću i privatni biznis i vojne operacije.
- Iz iranske perspektive, kad gledaju Amazon, kao da vide nacrtanu američku zastavu - slikovito opisuje Endru Redi, profesor sa Berklija.
Skok cena osiguranja i neodlučnost investitora
Pitanje je kako zaštititi ove objekte koji su u osnovi velika skladišta s izuzetno skupom opremom. Fizička zaštita od projektila i dronova gotovo je nemoguća, pa se sistemi oslanjaju na redundantnost - automatsko prebacivanje podataka i računarske snage na drugu lokaciju u slučaju uništenja.
Iako države Zaliva i dalje raspolažu ogromnim kapitalom, strasni tehnološki giganti sada dvaput razmišljaju o novim gradnjama u regionu u kojem im imovina nije sigurna. Dodatni problem su trošovi osiguranja koji su otišli u nebo, dok ih pojedine osiguravajuće kuće u potpunosti odbijaju da ih pokriju.
Foto: Gábor Gábor/Alamy/Profimedia
Uz već postojeći skok cena mikročipova, građevinskog materijala i radne snage, gradnja data centara u Zalivu postala je rizik koji mnoge kompanije više ne žele da preuzmu - naročito kad im je na krovu nacrtana meta, zaključuje Si-En-En.