Dron je 9. avgusta pronađen na pisti, u blizini aviona ukrajinske kompanije Antonov Airlines, nakon čega je saobraćaj u ovoj vazdušnoj luci bio privremeno obustavljen. Nemačka je u utorak, 1. septembra, Rusiju označila odgovornom za incident.

Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas ocenila je da napad ima „obeležja terorističkog čina koji podpire država“, dok je francuski predsednik Emanuel Makron govorio o ruskom „hibridnom ratu“ protiv Evropljana. Zbog incidenta je Nemačka najavila i nove sankcije protiv Rusije.

Aerodrom Lajpcig-Hale nalazi se u Saksoniji, nešto više od 200 kilometara od poljske granice. Reč je o jednom od najvažnijih evropskih čvorišta za vazdušni teretni promet. U Lajpcigu se nalazi i evropski distributivni centar DHL Ekspresa, a kroz ovaj aerodrom je tokom 2025. godine prošlo oko 1,4 miliona tona tereta. Ipak, njen je značaj poslednjih godina daleko nadmašio komercijalni transport.

Lajpcig-Hale postao je važna tačka za dopremu vojne pomoći Ukrajini.

- Velik deo vojne podrške Ukrajini prolazi upravo kroz aerodrom Lajpcig - upozorio je stručnjak za bezbednost Peter Nojman, profesor na Kings Koledžu u Londonu. 

Foto: Vasily Krestyaninov/SOPA Images/Shutterstock Editorial/Profimedia

 

Aerodrom je poslednjih godina postao i jedna od baza ukrajinske kompanije Antonov Airlines, poznate po transportu izuzetno velikih i teških tereta. Nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine kompanija je deo svojih vazduhoplova premestila u Lajpcig kako bi ih zaštitila od mogućeg uništenja. Prema ranijim izveštajima, tamo je završilo pet njenih velikih transportnih aviona Antonov An-124. U Lajpcigu se pritom gradi i novi veliki hangar, što bi dodatno moglo povećati kapacitete za vazdušni transport.

Strateška važnost Lajpciga nije povezana samo s Ukrajinom. Ova vazdušna luka već decenijama ima važnu ulogu u logistici NATO-a i nemačkih oružanih snaga. Tokom rata u Avganistanu koristila se za premeštanje američkih vojnika, dok je nemačka vojska preko nje transportovala vojnu opremu. Od 2006. godine Lajpcig-Hale operativno je središte programa SALIS (Strategic Airlift International Solution), koji omogućuje grupi država, među kojima su Nemačka i Francuska, korišćenje velikih transportnih aviona Antonov An-124.

Program je u pojedinim situacijama korišćen i za humanitarne operacije. Tokom pandemije koronavirusa, na primer, avioni su preko Lajpciga prevozili medicinsku opremu. Ipak nakon početka ruske invazije na Ukrajinu važnost aerodroma dodatno je porasla.

- Što se tiče brzog dopremanja važne vojne opreme, Lajpcig je središnja tačka za isporuke koje dolaze iz Nemačke ili prolaze kroz Nemačku - rekao je bivši pukovnik Bundesvera Rlf Til.

Foto: Michael Bihlmayer/imago stock&people/Profimedia

 

Zašto bi Rusija ciljala upravo Lajpcig

Stručnjaci smatraju da strateški položaj aerodroma može objasniti zašto bi on mogao biti zanimljiva ruskim operativcima.

- Rusiji bi trenutno zaista moglo biti u interesu da napadne ukrajinsku logistiku upravo ovde - ocenio je Hans-Jakob Šindler, direktor organizacije Counter Extremism Project.

Incident s eksplozivnim dronom pritom nije prvi sigurnosni slučaj povezan sa vazdušnom lukom Lajpcig-Hale. U julu 2024. godine paket je izgoreo u DHL-ovom centru pre nego što je trebalo da bude ukrcan u avion. Tada je šef nemačke unutrašnje obaveštajne službe otvoreno optužio Moskvu da stoji iza incidenta.

Foto: Vladimir Smirnov/Zuma Press/Profimedia

 

Godinu dana posle, u septembru 2025. kineska državljanka osuđena je u Nemačkoj zbog špijunaže. Prema optužnici, bivšem saradniku članu krajnje desnice prosleđivala je informacije o letovima, teretu i putnicima. Među podacima su bile i informacije o prevozu vojne opreme, kao i osobama „povezanima s jednom nemačkom odbrambenom kompanijom“.

S takvom analizom slaže se i nemački Fokus, koji smatra da Rusija cilja baš na Nemačku zato što je Berlin postao jedan od ključnih evropskih političkih i vojnih oslonaca Ukrajini. Ipak, cilj Moskve, prema Fokusu, nije nužno da izazove otvoreni rat s Nemačkom. Incident s dronom pre svega se tumači kao upozorenje i psihološki pritisak. Poruka Berlinu je da bi nastavak snažne podrške Ukrajini mogao da ima posledice i na nemačkoj teritoriji.

Time se istovremeno želi izazvati nervoza među građanima i započeti rasprava o tome da li Nemačka ide predaleko u sukobu s Rusijom.

Foto: Stanislav Krasilnikov/Sputnik/Profimedia

 

U širem kontekstu, Lajpcig se uklapa u obrazac ruskog delovanja koji uključuje sabotaže, pretnje i pokušaje zastrašivanja. Fokus podseća i na slučaj planiranog atentata na šefa Rajnmetala, Armina Papergera, kao i na ranije operacije ruskih agenata u Nemačkoj. Berlin je zbog toga za Moskvu važna meta ne samo zato što pomažu Ukrajinu, nego i zato što ima snažnu vojnu industriju i sve veću ulogu u evropskoj odbrani.

Istovremeno, autor naglašava da Moskva očito pazi da ne pređe granicu koja bi mogla izazvati izravni sukob s NATO-om. Zato se incident opisuje kao „psihološka igra“ i testiranje nemačke odlučnosti.

BONUS VIDEO: