Danas je Poljska ekonomska sila čiji je bruto domaći proizvod premašio bilion dolara, a zemlja iz koje su ljudi masovno odlazili u potrazi za poslom postala je privlačna stranim investitorima i radnicima. Iza ovog preokreta stoje ekonomske reforme, razvoj privatnog sektora, evropske investicije i snažno domaće tržište.
Kada je poljski premijer Donald Tusk u septembru prošle godine objavio da njegova zemlja ulazi u „klub bilionera“, kojem pripada tek dvadesetak svetskih ekonomija, to je predstavljalo simboličnu potvrdu velikog privrednog uspona.
Prema podacima navedenim u izveštaju, nominalni BDP Poljske dostigao je oko 1,035 biliona dolara u 2025. godini, dok je 1990. iznosio približno 66 milijardi dolara.
Foto: Depositphotos/selensergen
Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa da bi poljska ekonomija do 2028. godine mogla da dostigne vrednost od 1,25 biliona dolara i po ukupnoj veličini prestigne Švajcarsku.
Kako je Poljska postala ekonomska sila?
Preokret je započeo početkom devedesetih godina, kada je Poljska sprovela ekonomske reforme povezane sa tadašnjim ministrom finansija Lešekom Balcerovičem.
Pročitajte još
Liberalizovane su cene i trgovina, otvoren je prostor za privatna preduzeća, a zemlja je postepeno prelazila na tržišnu ekonomiju.
Tranzicija je u početku donela visoku inflaciju, nezaposlenost i pad proizvodnje u pojedinim sektorima, ali su dugoročno stvoreni uslovi za razvoj privatnog biznisa i privlačenje stranog kapitala.
Ekonomista Marćin Pjontkovski sa Univerziteta Kozminski ističe da su važnu ulogu imale i državne institucije.
– Jedan od najvažnijih faktora poljskog ekonomskog rasta bila je brza izgradnja snažnog institucionalnog okvira za poslovanje – izjavio je za agenciju "AP".
Uspostavljanje regulatornih i antimonopolskih tela pomoglo je da se ograniče korupcija i koncentracija ekonomske moći, što je olakšalo razvoj konkurentnog tržišta.
Milijarde evra iz Evropske unije
Novi podsticaj usledio je 2004. godine, kada je Poljska postala članica Evropske unije.
Poljske kompanije dobile su pristup velikom evropskom tržištu, a zemlja je privukla nove investicije i sredstva za modernizaciju infrastrukture.
Samo u periodu od 2014. do 2020. godine Poljskoj je kroz evropske strukturne i investicione fondove dodeljeno oko 91,3 milijarde evra.
Ta sredstva pomogla su izgradnju puteva, železnica i druge infrastrukture, dok je pristup jedinstvenom tržištu omogućio domaćim kompanijama da prošire poslovanje.
Istovremeno, razvijala se obrazovana radna snaga, a poljska privreda sve više se uključivala u evropske proizvodne i trgovinske lance.
Od zemlje iz koje se odlazi do zemlje u koju se dolazi
Članstvo u EU u početku je podstaklo masovno iseljavanje Poljaka u potrazi za većim platama.
Međutim, sa razvojem ekonomije i rastom zarada, deo njih počeo je da se vraća sa iskustvom i kapitalom stečenim u inostranstvu.
Istovremeno, Poljska je postala privlačna stranim radnicima.
Prema podacima poljskog statističkog zavoda "GUS", krajem 2025. godine u zemlji je radilo oko 1,14 miliona stranih državljana, što je 7,2 odsto više nego godinu ranije.
Oko 67 odsto strane radne snage čine Ukrajinci.
Jedan od primera povratka stručnjaka je Joana Kovalska, inženjerka koja je pet godina radila za "Microsoft" u Sjedinjenim Američkim Državama, a zatim se vratila u Poznanj.
– Često me pitaju da li nešto gubim povratkom u Poljsku, ali mislim da je zapravo obrnuto. U mnogim oblastima smo ispred Sjedinjenih Država – izjavila je za "AP".
Snažno domaće tržište kao pokretač rasta
Za razliku od ekonomija koje se u velikoj meri oslanjaju na izvoz, jedan od glavnih pokretača poljskog rasta jeste domaća potrošnja.
Niska nezaposlenost, rast realnih plata i veliko unutrašnje tržište omogućavaju kompanijama da se razvijaju i bez potpune zavisnosti od inostrane tražnje.
Kataržina Žentaževska, makroekonomska analitičarka Erste grupe, istakla je za "Deutsche Welle" da je privatna potrošnja jedan od stubova poljske privrede.
Takav ekonomski model pomaže zemlji da lakše podnese potrese na međunarodnim tržištima.
Šta može da uspori poljski uspon?
Uprkos velikom napretku, Poljska se suočava sa starenjem stanovništva, niskim natalitetom i rastućim javnim dugom.
Plate su značajno povećane, ali su i dalje ispod proseka Evropske unije. Prema podacima koje prenosi "Euronews", prosečna mesečna bruto zarada u Poljskoj 2023. godine iznosila je 1.505 evra, u poređenju sa 3.155 evra na nivou EU.
Ipak, poljski primer pokazuje kako kombinacija ekonomskih reformi, stabilnijih institucija, investicija, obrazovane radne snage i pristupa velikom tržištu može tokom nekoliko decenija da promeni položaj jedne države.
Zemlja u kojoj su se pre 35 godina osnovne namirnice kupovale na bonove danas ima ekonomiju vrednu više od bilion dolara, a njen sledeći izazov biće da taj rast pretvori u dugoročno održiv životni standard.