Nemački predsednik zatražio je u sredu oproštaj na komemoraciji na godišnjicu ustanka u Varšavskom getu.
- Stojim pred vama danas i molim za oproštaj - rekao je Štajnmajer na komemoraciji u Varšavi, preneo je AP.
On je rekao da ga užasni zločini koji su Nemci ovde počinili, ispunjavaju dubokim stidom.
- Ali istovremeno, ispunjen sam zahvalnošću i poniznošću što mogu da učestvujem u ovoj komemoraciji kao prvi šef nemačke države ikad - rekao je Štajnmajer.
On je na komemoraciji, kojoj su prisustvovali i predsednici Poljske Andžej Duda i Izraela Isak Hercog, pomirenje te dve zemlje sa Nemačkom nazvao „beskrajno dragocenim poklonom“.
Pročitajte još
![](/data/images/2023-04-20/64795_tan2023-04-1915341499-9_orig.jpg?t=1681974295)
Foto: Tanjug/AP
- Sa surovošću i nehumanošću za koje nemamo reči, Nemci su proganjali, porobljavali i ubijali Jevreje Evrope, Jevreje Varšave - rekao je Štajnmajer.
Uprkos zločinima protiv čovečnosti, Šoa, ljudi u Izraelu i Poljskoj pružili su Nemcima ruku pomirenja.
- To je poklon koji nismo mogli, a nije ni trebalo da očekujemo - rekao je nemački predsednik i ujedno poručio:
![](/data/images/2023-04-20/64796_profimedia-0495114104_orig.jpg?t=1681974598)
Foto: Profimedia
- Moramo i želimo da sačuvamo to čudo pomirenja i da ga vodimo u budućnost.
![](/data/images/2023-01-27/57082_14102020ausviclogordeca_orig.jpg?t=1681974406)
Foto: Tanjug/AP
Štajnmajer je istakao istorijsku odgovornost Nemaca i zadatak koji su im preživeli i mrtvi ostavili.
- Mi to prihvatamo. Za nas Nemce, naša odgovornost pred našom istorijom nema granica. Ona ostaje naš podsetnik i naša misija, sada i u budućnosti.
Nemački okupatori su u jesen 1940. osnovali Varšavski geto, zbog navodnog rizika od epidemije i tamo zatvorili Jevreje iz cele Poljske. U jednom trenutku tamo je na malom prostoru bilo zbijeno oko 450.000 ljudi.
![](/data/images/2022-09-01/41448_nemacka-drugi-svetski-rat_orig.jpg?t=1681974325)
Foto: Profimedia/Vikipedija
Dana 19. aprila 1943. godine, stanovnici jevrejskog geta ustali su protiv SS-a i Vermahta. Ustanak je trajao do sredine maja. Za skoro četiri nedelje, više od 56.000 Jevreja je ubijeno ili odvedeno u koncentracione logore i logore za istrebljenje, navodi DW.
![](/data/images/2022-01-27/17606_2005-holokaust-ausvic-godis_orig.jpg?t=1681974345)
Foto: Tanjug/AP
BONUS VIDEO:
NEMAČKA BEZ SAOBRAĆAJA: Milioni bez prevoza tokom štrajka sindikata
Za još vesti zapratite nas na našoj zvaničnoj Fejsbuk stranici - budimo "na ti".
Nova dimenzija novosti, vaš "Nportal.rs".