Tenzije između Rusije i Zapada dostigle su novi vrhunac nakon što je evropski komesar za odbranu i svemir, Litvanac Andrijus Kubilijus, upozorio da Kremlj, prema podacima nemačke obaveštajne službe, razmatra mogući napad na NATO.
Vest je objavio britanski Express, pozivajući se na izjave komesara u intervjuu za poljski list Wyborcza.
- Verujem tajnim službama, a nemačka obaveštajna služba tvrdi da ima dokaze da Kremlj razmatra napad na NATO. Da li planiraju napad? Ne znamo. Ali takve signale moramo shvatiti izuzetno ozbiljno. Možda su zaista spremni za rat, a i mi moramo biti spremni da učimo ne samo od Ukrajinaca, već i od samih Rusa - rekao je Kubilijus, inače bivši premijer Litvanije.
NJegovo upozorenje dolazi u vreme pojačanih tenzija između Moskve i alijanse, dok se česta kršenja vazdušnog prostora NATO-a i incidenti sa dronovima duž istočne granice Evrope nastavljaju.
Foto: Profimedia
Vladimir Putin je takođe odgovorio na izjave o mogućem ruskom napadu, koji je u četvrtak odgovorio na optužbe iz Vašingtona nazvavši NATO „papirnim tigrom“.
Pročitajte još
- Papirni tigar. Pa šta je sledeće? Idite i suočite se sa tim papirnim tigrom. Ako se borimo protiv celog NATO bloka, napredujemo i osećamo se bezbedno, a vi nas nazivate papirnim tigrom, šta je onda sam NATO? - rekao je Putin, prenosi Rojters.
Foto: Profimedia
Ruski predsednik je optužio članice alijanse da snabdevaju Ukrajinu oružjem, obaveštajnim podacima i vojnom obukom, dodajući da NATO „stvara histeriju“ oko mogućeg ruskog napada na jednu od svojih članica.
- Ao neko i dalje želi da odmeri snagu sa nama u vojnoj sferi, slobodno neka pokuša. Ruske kontramere neće dugo čekati - rekao je Putin.
Vazdušni sukobi su dodatno pojačali zabrinutost u Evropi. Dana 10. septembra, roj ruskih dronova ušao je u poljski vazdušni prostor, što je navelo avione NATO-a da polete i obore neke od letelica – što se smatra prvim direktnim susretom između NATO-a i Rusije od početka rata u Ukrajini 24. februara 2022. godine.
Nekoliko dana kasnije, borbeni avioni Alijanse presreli su tri ruska vojna aviona koji su narušili estonski vazdušni prostor. Od tada je bilo daljih preleta u blizini evropskih aerodroma, vojnih baza i kritične infrastrukture.
Foto: Profimedia
Dok Rusija negira bilo kakvu nameru ili odgovornost, zapadni zvaničnici veruju da Moskva testira odgovor NATO-a. Evropske vlasti su do sada nerado objavile mnoge detalje o ovim incidentima, a neke zemlje su tek nekoliko dana kasnije potvrdile prelete dronova.
Komesar Kubilijus je naglasio da Evropa mora ubrzati razvoj sopstvenih odbrambenih kapaciteta, posebno u oblasti dronova i bespilotnih sistema, sledeći primer Ukrajine.
- Moramo biti spremni, jer svaki znak ruske agresije ne bi trebalo da nas iznenadi - zaključio je.