Poljska ubrzano postaje jedna od najmoćnijih vojnih sila u Evropi. Ova je zemlja treća po veličini vojske (posle Turske i Ukrajine), a planira da dosegne broj od ukupno 300.000 vojnika do kraja decenije, s ciljem i do 500.000 uključujući rezerviste. Nakon ruske invazije na Ukrajinu Poljska je počela puno da ulaže u odbranu, prošle godine su Poljaci u obranu uložili više od 45 milijardi dolara, ili čak 4,7% BDP-a što je najviši udeo u NATO-u. "Istorija nas je naučila da moramo da budemo spremni na sve", kažu poljski čelnici opravdavajući takva ulaganja.
S obzirom na trenutnu situaciju u svetu, o potencijalnom proširenju rata u Evropi puno se govori, a mnoge države su odlučile da se spreme za najgori scenario. Tako su neke zemlje, a posebno baltičke i nordijske, kao i Poljska odlučile da izdaju priručnike za građane za hitne slučajeve. Prošle godine je poljska vlada 17 miliona takvih priručnika poslala svojim građanima. Poljaci strahuju od rata s Rusijom, pa građane tako uče kako da se zaštite od vazdušnih napada i hemijskih ili nuklearnih pretnji. Priručnici tako prvo idu u istočna pogranična područja uz Rusiju, Belorusiju i Ukrajinu, gde je strah najveći i najrealniji, zbog napada Rusije na Ukrajinu.
A po poslednjim podacima izgleda da nije samo poljska vojska koja se ozbiljno priprema i dodatno naoružava, nego i - poljski građani. Naime, poljska policija je ovih dana objavila kako je broj legalno posedovanog vatrenog oružja u Poljskoj prvi put premašio granicu od milion komada, piše Euronjuz. Poljska je prošle godine izdala rekordnih 50.700 dozvola za oružje, čime je ukupan broj registrovanog civilnog vatrenog oružja prvi put porastao iznad milion, pokazuju policijske statistike. Broj važećih dozvola dosegao je 411.769 do kraja prošle godine, što je više nego dvostruko u odnosu na 192.819 registrovanih 2015. godine. Broj oružja u rukama civila porastao je na 1.037.778, što je povećanje od više od 107.000 u odnosu na 2024.
Foto: Profimedia
Kolekcionarske dozvole činile su najveći broj zahteva u 2025., sa 21.071 donesenom odlukom. Sportske dozvole bile su na drugom mestu sa 17.601, a sledilo ih je 7.254 dozvola za osobnu zaštitu. Porast vlasništva započeo je 2022., kada je izdato 37.402 novih dozvola u poređenju sa 19.939 godinu ranije. Poljska strelišta zabeležila su nagli porast posetilaca u nedeljama posle potpune ruske invazije na Ukrajinu u februaru te godine. Uprkos povećanju, Poljska ima približno 2,5 komada vatrenog oružja na 100 stanovnika, što je najniža stopa u Evropskoj uniji, prema podacima Smol Arms Surveja iz 2017. godine. Finska predvodi Uniju sa 32,4 oružja na 100 ljudi, sledi Austrija sa 30 te Kipar s 29,1. Darius Loranty, bivši načelnik varšavske policije koji je radio na slučajevima kriminalnog terorizma i ubistava, izjavio je da se sadašnji sistem previše oslanja na ovlašćenja jedne institucije.
„Trenutni sistem izdavanja dozvola za oružje krši sveto načelo deobe vlasti“, rekao je Loranty. Policija, kako je naveo, „proverava, zatim donosi odluku i sama sebi propisuje pravila prema važećem zakonu“. Predložio je prenos formalnih ovlašćenja odlučivanja sa policije na civilnu upravu, pri čemu bi guverneri izdavali dozvole kroz upravne postupke koji uključuju i policijsko mišljenje i učešće građana. Takve bi se upravne odluke potom mogle osporavati na sudu. Loranty je rekao da posedovanje oružja temeljno menja ponašanje, ponajpre kroz povećanu odgovornost. Poljski zakon strogo zabranjuje nošenje ili posedovanje oružja pod uticajem alkohola. „Kad neko ima pištolj, neće piti votku“, rekao je. „Naravno, postoji drukčiji osećaj odgovornosti.“ Loranty je takođe pozvao na strože psihijatrijske procene, navodeći da bi svaka osoba koja pokazuje simptome depresije trebalo da bude isključena iz mogućnosti posedovanja oružja.
Pročitajte još
Foto: Profimedia
Pregledi ne bi smeli da budu površni te bi, prema njegovim rečima, psihijatri trebalo da procenjuju kandidate barem dva puta u različitim situacijama. Prema Lorantuu, rašireno uverenje da se Poljaci naoružavaju zbog straha od sukoba sa Rusijom ne odražava stvarnost. „To je velika zabluda. Vrlo mali postotak ljudi ima takav strah“, rekao je. „U stvarnosti, razlog je to što se ljudi boje porasta kriminala u širem smislu.“ Kao poseban problem istakao je gruzijske kriminalne grupe, navodeći da je veća verovatnost da će napasti poljske građane nego Ukrajince. Stranka Poljska 2050, centristička stranka u vladajućoj koaliciji, podnela je u oktobru 2025. nacrt zakona kojim se uvode obavezni redovni lekarski i psihološki pregledi za sve nosioce dozvola za oružje, uključujući lovce. Prema predlogu, osobe do 70 godina morale bi svakih pet godina predočiti potvrde kako bi zadržale važeće dozvole, dok bi osobe starije od 70 to činile svake dve godine. Kolekcionari i istorijski rekonstruktori čije oružje ne predstavlja direktnu pretnju bili bi izuzeti.
Lovačka zajednica usprotivila se toj meri, a prethodna slična inicijativa koja se odnosila samo na lovce odbijena je u parlamentu već u prvom čitanju. Javna rasprava o nacrtu zakona i dalje je otvorena, što omogućava svakom građaninu da podnese svoje mišljenje. Sjedinjene Američke Države imaju približno 120 komada vatrenog oružja na 100 stanovnika, što znači da je oružje otprilike sedam do osam puta dostupnije nego u Evropskoj uniji.
Foto: Depositphotos
Pravo na posedovanje oružja garantovano je Drugim amandmanom Ustava SAD, što je doprinelo relativno liberalnim zakonima o oružju u mnogim saveznim državama. Propisi Evropske unije uopšteno su restriktivniji i znatno se razlikuju među državama članicama. Stope ubistava vatrenim oružjem u SAD znatno su više od proseka u EU, pri čemu neke evropske zemlje beleže stope koje su višestruko, čak i desetinu puta, niže od američkih.